Vanredna situacija izazvana pandemijom kovida-19 u BiH zaustavila je društveni život, ali ne i uništavanje prirodnih dobara radi koristoljublja i bogaćenja pojedinaca eksploatacijom prirode.

Na to su juče, povodom Dana planete Zemlje, upozorili iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH, odakle dodaju da se gradnja malih hidroelektrana čak intenzivira i to na netaknutim planinskim rijekama.

Iz ove koalicije, koju čini više od 30 ekoloških organizacija iz BiH, ističu i da je Hrvatska iskoristila krizu izazvanu pandemijom da napravi korak naprijed ka otvaranju skladišta nuklearnog otpada na granici sa BiH, i to na svega nekoliko stotina metara od rijeke Une i vodozaštitne zone izvorišta vode Novog Grada.

Kako dodaju, oko Sarajeva se ubrzano mijenjaju regulacioni planovi, skriveno od javnosti, koji omogućavaju nastavak uništavanja vodozaštitne zone, što će trajno ugroziti izvore pitke vode za polumilionski grad.

“To je vjerovatno tek početak, a vakuum u javnom životu omogućava polutajno pustošenje naših prirodnih resursa, pri čemu mi nemamo nikakvog načina da učestvujemo kroz javne rasprave i uvide, kao ni da to spriječimo. Zaštita prirodnih resursa, a naročito čiste vode, koja je temeljni uslov našeg opstanka, naročito u situacijama širenja zaraznih bolesti, mora postati prioritet vlasti u BiH”, ističe Anes Podić iz “Eko-akcije”.

Iz Koalicije za zaštitu rijeka pozivaju nadležne da bezuslovno i hitno proglase moratorijum na izgradnju malih hidroelektrana i na izdavanje novih koncesija.

“Vanredno stanje ne smije biti izgovor, već povod za solidarnost i racionalno korištenje naših resursa”, kazao je Redžib Skomorac iz Centra za životnu sredinu.

Aleksandra Anja Dragomirović, koja radi na Programu biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu, ističe da u trenutku kada su nam kretanje i društveni kontakti ograničeni, primjećujemo da je boravak u prirodi okrepljujući.

“Čuvajmo šumsko bogatstvo, čuvajmo malobrojne barske eko-sisteme, kao i svu prirodu oko nas, jer je ona preduslov našeg opstanka i blagostanja”, navodi ona.

Igor Kalaba, koji radi na Programu energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu, napominje da sagorijevanje fosilnih goriva zagađuje našu planetu, a Zemljina, kao i naša vlastita pluća, apsorbuju svaku štetnu česticu od koje naš organizam postaje neotporan i slab.

“U doba kad je kompletno čovječanstvo u nezavidnoj situaciji, vrijeme je da se konačno izjasnimo: Stop prljavoj energiji, budućnost je obnovljiva”, kaže Kalaba.

Srebrenka Golić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, rekla je, povodom Međunarodnog dana planete Zemlje, da su klimatske promjene jedan od najvećih izazova za čovječanstvo te da je BiH, prema podacima Svjetske banke, zbog uticaja klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja u posljednjih 30 godina pretrpjela direktnu materijalnu štetu od 841 milion dolara.

Golićeva je konstatovala da je RS spremna sistemski da rješava ekološke probleme i učestvuje u regionalnim i globalnim aktivnostima koje doprinose rješavanju klimatskih izazova.

Iz Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK juče su podsjetili da se od 1970. godine u čitavom svijetu obilježava Dan planete Zemlje.

“Dan planete Zemlje je podsjetnik da treba da razmislimo o vrijednostima čovječanstva i prijetnjama s kojima se planeta suočava”, navode iz tog ministarstva.

 

 

Izvor: Nezavisne