Hercegovina je poznata po vrijednim autohtonim sortama voća. Zahvaljujući izuzetno povoljnim klimatskim uslovima, jedna od voćki koja uspjeva u našim krajevima je i murva, odnosno dud .

Porijeklom iz Kine, a nekada gajena radi proizvodnje svile, odnosno, za ishranu svilenih buba, u jednom periodu je masovno iskorjenjivana, navodno radi suzbijanja dudovca. Ako naiđete na murvu, bilo bijelu ili crnu, nemojte je zaobići. Pojedite je svježu (nikako zelenu, jer je onda otrovna i može da izazove halucinacije i grčeve u stomaku iako blage), ili naberite za sirup ili pekmez. Od murve(duda) se može napraviti i vino, ali i vrlo cijenjena rakija dudovača.

Postoje tri glavne vrste murve: bijela (Morus alba), crvena (Morus rubra) i crna (Morus nigra). Razlika među njima je, dakako, u boji ploda. Bijela murva ima plodove bijele, blijedožute ili ružičaste boje. Crvena murva ima plodove crvene boje, dok je crna murva izrazito tamne, ljubičaste do crne boje. Prema hranjivoj vrijednosti, razlike postoje,a najvažnija je da crna murva kao i drugo tamno jagodičasto voće ima vrlo visok sadržaj antocijana, zaštitnih materija organizma. Plod je prema građi sastavljena koštunica (kao malina i kupina), prema ukusu vrlo sladak i s vrlo malo kiseline. Veličina ploda je 1,5 do 2 cm. Osim što se može jesti u svježem stanju,  plod je vrlo pogodan za pravljenje sokova i sirupa te pekmeza, marmelada i želea, ali i rakije (dudovače). Plodovi murve se takođe mogu i sušiti kako bi se mogli konzumirati i zimi. Zbog svoje velike slatkoće dobro se uklapa u jela od divljači. Listovi murve se mogu koristiti za ishranu domaćih životinja, posebno mliječnih, jer povećavaju mliječnost.

Plodovi sadrže oko 10 % invertnog šećera, oko dva procenta slobodnih organskih kiselina (limunove i jabučne), sluz, pektine i druge korisne materije. Pretežno su sastavljeni od vode (87,5 grama) te nisu kalorični: svega 70 kcal, odnosno 295 kalorija u 100 grama.

Za lijek se koriste plod i list (u kojem ima C vitamina – 2–3 miligrama po gramu, karotina, vitamina B1, folata i vitamina D, brojnih minerala, tanina i bjelančevina, pa se preporučuje kao dodatak ishrani, a esencija napravljena od njega – i za ispiranje grla, dok narod njime liječi i bolesti organa za mokrenje), a i kora i korijen imaju ljekovita svojstva: pročišćavaju crijeva i djeluju protiv glista. Smatra se da plod može da pomogne kod upale grla, poboljša varenje, a u narodnoj medicini se preporučuje i kao protivotrov, sredstvo protiv upala, kašlja, za iskašljavanje, kao fungicid i baktericid, sedativ, ali i tonik. Bijela murva se koristi i za liječenje afti i drugih upala u ustima, za bolove u rukama, astmu, bronhitis, za ublažavanje ujeda insekata, opštu slabost, prehladu, kašalj, edeme, epilepsiju, groznicu, glavobolju, povišen šećer u krvi, povišen pritisak, nesanicu, protiv tumora, rana i zmijskih ujeda.

 

Pripremila: Ivana P.

Hercegovina Promo, januar 2014.