Ljudi bi trebali da budu što svjesniji i prate šta im ekolozi prenose direktno sa terena i šta preporučuju radi očuvanja prirode kako bi tu istu prirodu ostavili što očuvaniju nama, i našim budućim pokoljenjima

Ekološki aktivista Goran Krivić povodom 50. godišnjice Dan planete Zemlje koji je juče prošao u sjeni pandemije koronavirusa kaže da bismo se trebali zapitati koliko smo sačuvali našu planetu u tih pola vijeka.

“Danas na društvenim mrežama, u trenutnom pandemijskom stanju u svijetu, možemo vidjeti poruke ‘šaljivog’ karaktera kao što su ‘Šta kažu, kada ćemo prestati prati ruke?’, itd, a smatram da je pravo vrijeme da postavimo jedno ozbiljno pitanje ‘Šta kažu, kada ćemo početi čuvati planetu Zemlju?’. Ovaj virusni šamar bi nas barem malo trebao osvijestiti koliko smo zapustili odnos prema prirodi i njenim blagodatima, jer vidjeli smo u proteklih nekoliko sedmica kako se priroda obnavlja i kako vode postaju bistrije i nebo čistije, što nam ukazuje da se što pažljivije i sa što više poštovanja trebamo odnositi prema majci Zemlji. Ljudi bi trebali da budu što svjesniji i prate šta im ekolozi prenose direktno sa terena i šta preporučuju radi očuvanja prirode kako bi tu istu prirodu ostavili što očuvaniju nama, i našim budućim pokoljenjima”, rekao je Krivić za BUKU.

Dodaje da ekolozi širom Bosne i Hercegovine, kako pojedinci tako i organizacije, svaki dan ukazuju na trenutno ekološko stanje u našoj zemlji i iznose činjenice zbog čega ne bi trebali da uništavamo rijeke radi profita pojedinaca, da se ne uništavaju šume radi brze zarade, da bi trebali da zaštitimo prirodna naslijeđa, da bi trebali da smanjimo saobraćaj i zagađenje vazduha, da što više koristimo bicikl kao prevozno sredstvo, i mnogo drugih stvari koje bi poboljšalje sam kvalitet života, i naravno kako bi zaštitili životnu sredinu od daljeg uništavanja.

“Radi profita jednog pojedinca izgradnjom jedne hidroelektrane može da se uništi rijeka, koja je kvaliteta I klase, ili, preciznije, voda koja se može piti iz samog korita rijeke, a kao što znamo voda je izvor života na zemlji. Iako je Bosna i Hercegovina bogata vodom za piće možemo i to da izgubimo, ako se ne budemo odgovorno ponašali prema onome što već imamo. Bili smo svjedoci i poplava koje su nas zadesile u proteklih par godina, tokom kojih nam je priroda ukazala da ima veliku moć, ako se ne odnosimo prema njoj kako treba, ali voda nije jedini segment koji trebamo čuvati, jer je u prirodi sve – povezano. Isti odnos moramo imati i prema šumama, vazduhu, i samoj životnoj sredini uopšte”, ističe Krivić.

Dodaje da nam prirodnih resursa, znanja i ljudstva nam ne manjka, potrebno je samo da se probudi svijest građana i da donosioci odluka uvide koliko nam je bitan prirodni resurs koji držimo u svojim rukama i da nije potrebno da se sa njim rasipamo i da ga uništavamo radi nekog brzog obrta novca, jer ćemo, kad se osvrnemo, vrlo brzo uvidjeti da nam ništa nije preostalo, ni pitke vode, ni šuma koje nam daju čist vazduh, niti svega onog što omogućava zdrav život na planeti Zemlji.

“Zbog svega što nam se dešava u posljednje vrijeme, trebali bismo da pogledamo u budućnost; da običan čovjek uvidi koji su kvaliteti onoga što ima oko sebe i kako da te kvalitet zadrži i poboljša radi sebe i svoje djece. Sada je vrijeme kada se traži da ostanemo u kućama i odgovorno se ponašamo da bi spriječili pandemiju virusa, ali nakon toga, kad iz svoja četiri zida izađemo na ulice, trebali bismo početi da se ponašamo što odgovornije prema prirodi i svim blagodetima koje nam daje, a koji život znače”, ističe naš sagovornik.

Goran napominje da svako od nas ubuduće mora postati svjestan da može uraditi i najmanje stvari da se ponaša odgovornije prema prirodi od toga da ne baca otpad tamo gdje mu nije mjesto već da ga reciklira ako je to moguće, da ne zagađuje vodu na ovaj ili onaj način već da je štedi, da posadi drvo tu i tamo, provoza bicikl od kuće do posla, smanji i racionalno koristi potrošnju električne energije, posjeti neke od prelijepih rijeka u našoj zemlji, prohoda predivnim nacionalnim parkovima i njihovim prirodnim bogatstvima, uključi se u donošenje odluka u svojoj lokalnoj zajednici kad su prirodi resursi u pitanju, prati šta im ekolozi govore i podržava ih jer su oni ti koji svaki dan pokušavaju da ukažu na stanje prirode i očuvanje životne sredine u našoj zemlji.

“Zato za sad ostanimo kod kuće i ponašajmo se odgovorno, a kad smo već kod kuće možemo razmisliti kako kad izađemo vani da poboljšamo odnos prema prirodi i zaštitimo svoju životnu sredinu, jer planeta Zemlja će nam biti zahvalna na tome”.

 

 

Izvor: Buka