Od Švarcvalda do Rumunije, Dunav (dugačak 2.850 km) protiče kroz nekoliko centralnoevropskih glavnih gradova prije nego što se ulije u Crno more poprimajući karakteristike naroda kroz čija staništa prolazi.

 

Dunav, rijeka sa više lica i nijansi boja

Stari Rimljani su rijeku predstavili u obliku bradatog muškarca, Danubiusa, čija statua simbolizuje jedan od tada četiri poznata kontinenta Evropu. Dok drugi narodi rijeku vide kao mladu ženu, oličenje ljepote i elegancije. Na izvoru u gradu Donauešingen, Dunav je predstavljen kao mlada žena koja stoji pored svoje majke čiji se mudri pogled prostire nizvodno, dok joj majka pokazuje da ona mora da krene ka istoku, piše Smithsonian.

Boja rijeke isto tako varira od zemlje do zemlje. I dok je čuveni kompozitor Johan Štraus II komponovao valcer „Na lijepom plavom Dunavu“ ne bi li oraspoložio sunarodnike Austrijance poslije poraza nad Pruskom, u Bugarskoj rijeku zovu Bijeli Dunav, dok se u Srbiji boja rijeke pretvara u čisto srebro.

Dunav, vodeni put

Dunav protiče kroz deset država i poslije Volge je najduža rijeka u Evropi, koja se oduvijek koristi kao putanja kojom su migranti, trgovci, ali i avanturisti plovili kako bi osvajali strane teritorije donoseći lokalnom narodu novu robu, ideje i običaje.

Nekih 5.000 godina prije Hrista starosjedeoci Anatolije su ploveći uzvodno u Evropu donijeli metalurgiju i agrikulturu, a Turci su iskoristili rijeku kao vodeni put za prevoz novih vrsta drveća, voća i povrća tokom osvajačkih ratova.

dunav2Osim lala, Turci su Dunavom u Evropu uvezli i ljute papričice koje su iz Centralne i Južne Amerike do Otomanskog carstva u 16. vijeku došle preko Mađarske. Mađarski hemičar Albert Szent je 1930. godine otkrio askorbinsku kiselinu (vitamin C) što je uradio zahvaljujući papričici koja je u Mađarsku došla zahvaljujući Turcima. Na obalama Dunava postoji i muzej posvećen paprikama u mađarskom gradu Kalocsa.

Svima koji žive na obalama Dunava ili na bilo koji način zavise od rijeke znaju koliko je ponekad teško savladati njen nepredvidiv temperament. Jako joj dugo treba da primi otopljeni snijeg sa albanskih planina na jugu, švajcarskih vrhova na zapadu i centralnoistočno pozicioniranih Karpata u obliku potkovice, pa je vodostaj gotovo uvijek u ljetnjem periodu na vrhuncu što nije uobičajeno za druge vodene površine.

Ribari iz oblasti Szigetköz u Mađarskoj već znaju da će, ako je u martu na Dunavu magla, 100 dana kasnije za vrijeme žetve rijeka poplaviti tu oblast. Ipak, ne treba se oslanjati na znakove, jer ova moćna rijeka umije da iznenadi i napravi haos bez ikakvih najava.

Veličanstveni Dunav i priča o Jozefu Fišeru

Habzburški general i geograf, grof Luiđi Ferdinando objavio je čudesno istraživanje o geografiji i živom svijetu Dunava, zabilježivši svaku krivinu i skretanje koje rijeka pravi od izvora do Bugarske. Danas bi tumačenjem tih mapa vjerovatno otkrili kako je rijeka nastala godinama unazad.

Energija dobijena iz gornjeg toka Dunava u Austriji i Njemačkoj igrala je veliku ulogu u obnovi zemlje poslije Drugog svjetskog rata gdje se nalaze oko 60 brana u prvih 900 km rijeke. Iako je poslužila za izgradnju zemlje, energija dobijena iz hidroelekrtana je uništila obalu te se sada u 21. vijeku Nijemci i Austrijanci uglavnom fokusiraju na njenu obnovu.

Samo jedna do zanimljivosti koju Dunav čuva samo za ljubitelje prirode i radoznale posjetioce je i priča o preduzetniku iz doline Vaclau, između Melka i Kremsa u Austriji, Jozefu Fišeru, koji uzgaja rijetku vrstu dunavskog lososa Huchen. Fišer, koji inače živi od prodaje vina, toliko voli ribu, koju je sasvim slučajno iz hobija počeo da gaji, da je prestao da jede ovaj delikates.

Na obalama Dunava se nalaze četiri glavna grada

dunav3Na obalama Dunava nalaze se i četiri glavna grada: Beč, Beograd, Budimpešta i Bratislava. Rijeka je vijekovima služila da se gradske tržnice snabdijevaju robom. Muzeji u Novom Sadu i Beogradu okrenuti ka Dunavu ispunjeni su mačevima i drugim predmetima koji svjedoče o bitkama između Hrišćanske Evrope i Otomanske imperije.

Nizvodno od Beograda nalaze se Vinča, Lepenski Vir i Kladovo koji još uvijek čuvaju tragove nekadašnjih drevnih civilizacija u vidu arheoloških predmeta pronađenih na lokalitetu, a koji svjedoče o postojanju praistorijske umjetnosti. Arheolozi još uvijek pokušavaju da odgonetnu simbole i slova urezane u kamene vaze i stijene u Vinči. Na desnoj obali Dunava u Đerdapskoj klisuri smješten je i Lepenski Vir najveće mezolitsko i neolitsko arheološko nalazište. Zanimljivo je da je za vrijeme izgradnje hidroelekrtane Đerdap pronađeno sedam naselja i 136 objekata izgrađenih u periodu od 6500. do 5500. godine prije naše ere, a glavni arheolog dr Dragoslav Srejović je 1960. godine pronašao 54 jajolikih kamenih skulptura koje su imale isklesane riblje glave, a koje su dobile ime „Danubius“, „Jelen u šumi“ i „Bajkoviti čovjek“. Monumentalnih dimenzija, Danubius podsjeća na riboliko božanstvo.

Kod „Gvozdene kapije“, Dunav presijeca put između Karpatsko-balkanskog vijenca mjestu na kojem su mnogi Rumuni za vrijeme vladavine Čaušeskua rizikovali život pokušavajući da preplivaju rijeku tamo gdje je najuža, ali i najdublja (širina oko 150 m, dubina 90 m) u Kazanu, koji je ujedno i najatraktivniji dio Đerdapske klisure.

Kod Vidina u Bugarskoj Dunav se graniči sa Rumunijom, gdje se širi i gdje je sklon izlivanju iz korita više nego u gornjem toku. Kod Belana u Bugarskoj daleko od napuštenog zatvora i nuklearne elektrane, rijetke ptice nastanjene na arhipelagu od 20 ostrva našle su svoje utočište u širokoj delti prelijepog Dunava, rijeci koja je od postojanja bila središte evropskog stvaralaštva.

 

Izvor: Nacionalna geografija/etrafika.net