Upravni odbor Udruženja vinogradara i vinara smatra da je Nacrt zakona o vinu pozitivan, ali traži određene izmjene, kako bi se unaprijedilo vinogradarstvo i vinarstvo, a ne zaustavio razvoj malih vinogradara i vinara.

Kako su naveli, to se prvenstveno odnosi na član zakona koji svakog vinara obavezuje na zapošljavanje stručnog kadra agronomskog ili prehrambeno-tehnološkog smjera, čije zapošljavanje na puno radno vrijeme bi finansijski onemogućilo rad malih vinara.
Udruženje smatra da se, pored zakona, ova problematika može urediti i pravilnikom, te se poziva na iskustva Hrvatske kao najrazvijenije vinogradarsko-vinarske države u regiji, a pri tome i članice EU.

Hrvatski pravilnik određuje potrebu angažovanja agronoma ili prehrambenih inženjera, ali takođe za sve male vinare, koji proizvode manje od 30.000 litara, omogućeno je da se sami vinari osposobe za zanimanje podrumar i kao takvi zadovolje potrebu za stručnim kadrom.Program obuke određuje i organizuje Ministarstvo poljoprivrede.
Koliko je ovo bitno, kako kažu, najbolje govori podatak da četiri najveća proizvođača u RS obrađuju svega 200 hektara, a preko 100 malih vinogradara obrađuje 150 hektara. Ukoliko se ne primijene hrvatska iskustva, mali vinari nisu uopšte u mogućnosti da se pojave na tržištu.
Upravni odbor udruženja vinogradara i vinara smatra da zakon ne smije ograničavati uvoz i izvoz grožđa i proizvoda od grožđa, jer to ne rade ni zakoni drugih država, poput Hrvatske i Srbije.
„Ti zakoni zabranjuju miješanje uvoznog grožđa (i vina) s domaćim i rigorozni su po pitanju označavanja porijekla vina dobijenog od uvoznog grožđa“, ističu u Udruženju i dodaju da se kontrola proizvodnje ovako dobijenog vina rješava vinarskim registrima i propisima o kontroli geografskog porijekla.

 

Izvor: Capital.ba/Nezavisne novine