Svijet je već nekoliko godina zahvaćen jednom od najozbiljnijih ekonomskih kriza u istoriji, ali to kao da uopšte ne pogađa mlade turiste, koji su izgleda raspoloženiji za putovanja i istraživanje kao nikada prije.

Izvor: telegraph.co.uk / B92

Prema opsežnom istraživanju koje je objavljeno ovih dana, u prošloj godini mladi putnici su potrošili čak 40% više novca nego u 2007. godini, pa je prosečno svaki turista u 2012. godini potrošio za putovanje u inostranstvo blizu 3.000 evra.

Međutim to nije jedino značajno otkriće do koga su istraživaći došli, jer se pokazalo da pored toga što je mladim ljudima bitan provod na putovanjima, oni su danas raspoloženiji i za sticanje korisnih radnih iskustava, učenje jezika i ozbiljniji uvid i proučavanje različitih kultura.

“Izgleda da kada je gusto ili kriza, mladi se još više odlučuju na putovanja”, u šali je rekal Lora Dejli iz Svetske Omladinske i studentske putničke konfederacije, koja je sprovela istraživanje.

Više od 34.000 ljudi iz 137 zemalja je bilo uključeno u ovo istraživanje čiji su rezultati bili predstavljeni u Sidneju i to je do sada najobimnije istražvanje takve vrste. Uzrast učesnika u istraživanju je bio između 18 i 35 godina, a bli su podeljeni u grupe čestih putnika sa Zapada i onih iz zemalja u razvoju kao što su Kina i neke od zemalja Latinske Amerike.

Među ključnim nalazima su to da su mladi putnici prošle godine potrošili na putovanja skoro 140 milijardi dolara, skoro 20% ukupnog iznosa koji je u turizmu potrošen u 2012. godini, a porast potrošnje od 9% godišnje kod mladih putnika je mnogo veći od porasta od 3% koji je zabeležen kod svih ostalih grupa putnika.

Prosečna dužina boravka u inostrantsvu za mlade putnike je porasla sa 52 dana u 2007. godini na 58 dana u prošloj godini, a zabeleženeo je i da su mladi u proseku u poslednjih pet godina organizovali 6 kraćih i 5 dužih boravaka u inostranstvu (duže od 7 dana).

Mladi putnici su takođe manje novca trošili na smeštaj, a srazmerno tome više na samim destinacijama, a zanimljiv je i podatak da su bili raspoloženiji da svoja iskustva sa putovanja dele sa prijateljima i porodicom preko društvenih medija (Fejsbuk, Instagram, Tviter) i sa samih turističkih odredišta.

S obzirom da je istraživanje obuhvatilo veliki broj mladih ljudi sa različitih kontinenata i sa različitim kulturnim poreklom, pokazale su se i razlike u vezi sa putovanjima koje iz toga proističu.

Mladi sa Zapada sve više napuštaju takozvana “ranac putovanja” i sve više njih traži mogućnost da se uključe u neki vid aktivnosti poput volontiranja ili učenja jezika za vreme dužeg boravka u inostranstvu i smatraju sebe “kreativnim i putnicima kulture”. Čak i veliki broj ljudi u svojim tridesetim godinama još uvek sebe smatra mladim putnicima, za razliku od uobičajenog izgleda zaposlenih turista koji se percipiraju kao ljudi koji putuju sa fotoaparatima i kamerama u rukama.

Putnici iz zemalja u razvoju nemaju problem sa time da ih nazivaju turistima, ali mnogi od njih putovanja vide kao mogućnost u ostvarenju karijere u zemljama koje posećuju.

Dok putnici sa Zapada biraju udaljenije zemlje kao što su Kina ili Latinska Amerika ili mala mesta u okviru tih zemalja, putnici iz zemalja u razvoju uglavnom su naklonjeni putovanju u Sjedinjene Američke države.

Međutim, istraživanje je i pokazalo da se neke stvari kada su putovanja u pitanju ipak ne menjaju. Kada se radi o finansiranju putovanja roditelji su u 44% slučajeva glavni izvor novca za one koji imaju do 20 godina.

I naravno, i dalje svako putovanje pojačava želju da se putuje i sazana još više.