Alergije na hranu su u konstantnom porastu svuda u svijetu, pa i u Srbiji.

Posljedica unosa nekada i male količine alergena može biti alergijska reakcija, anafilaktčki šok i smrtni ishod, kaže za Tanjug predsjednica Nacionalnog Udruženja “Alergija i ja” Snežana Šundić Vardić, a povodom Međunarodne nedjelja nutritivnih alergija.

Ona ističe evropska istraživanja pokazuju da čak 20 odsto djece predškolskog uzrasta ima alergiju na određenu namirnicu.

Alergije na hranu se mogu prepoznati još od najranijeg djetinjstva jer su tada najčešće i uglavnom prolaznog karaktera, zbog toga što sistem organa za varenje može da napravi adekvatnu odrbanu od alergena iz hrane, objasnila je za Tanjug alergolog, dr Gordana Petrović.

-Najčešći alergeni u tim najranijim periodima jesu proteini kravljeg mlijeka, jaja, a u malo starijem dobu i orašasti plodovi. Kada govorimo o kikirikiju, tu je drugačije jer on može da napravi veći problem i da alergija bude trajnijeg karaktera – ističe dr Petrović.

Alergijske reakcije se ispoljavaju u vidu pojave osipa na koži, vrlo često i povraćanja te hrane, a rijetko može da se javi i otežano disanje, dijareja, dok je, kako kaže, najopasnija reakcija anafilaktički šok.

– Liječenje alergije zavisi od tegoba koje osoba ima. Ukoliko je u pitanju samo pojava osipa na koži daju se lijekovi koji se zovu antihistaminici, kod otežanog disanja i naticanja koriste se kortikosteroidi i savetuje izbegavanje kontakta sa tim namirnicama. Kod anafilaktičkog šoka moramo da damo i lijek adrenalin – objašnjava doktorka.

Ističe da alergije mogu da se razviju bilo kada u životu, pogotovo na polen i određene lijekove, dok je alergija na hranu zastupljenija kod djece.

Šundić Vardić iz Nacionalnog udruženja “Alergija i ja” ukazuje na to da je čak 70 odsto djece sa alergijama na hranu diskriminisano u društvu.

– Veliki broj djece u obrazovnim inštitucijama nema prilagođen obrok bez alergena, to je veoma veliki problem zato i govorimo o diskriminaciji i zapravo to pakovanje i spremanje hrane roditelja, odsustvo sa rođendana sve to utiče itekako na dijete i njegovo mentalno zdravlje – ističe Šundić Vardić.

Upozorava i na to da svako pakovanje grickalica koje se otvori u školi a sadrži alergen poput kikirikija, može dovesti do pojave velike alergijske reakcije jer, kako objašnjava nije potrebno da dijete proba namirnicu, dovoljno je da udahne.

U nedjelju, 16. maja obilježava se i Međunarodni dan celijakije a podaci iz Evrope pokazuju da svako stoto dijete predškolskog uzrasta boluje od celijakije koja predstavlja doživotnu nepodnošljivost glutena, ističe Šundić Vardić.

Govoreći o svakodnevnim problemima sa kojima se ljudi koji imaju celijakiju ili alergiju susreću, Šundić Vardić posebno ističe problem cijena namirnica koje su, prema njenim riječima mnogo skuplje od obične hrane.

 

Izvor: Srpska info