Veso Radić iz sela Pridvorci kod Nevesinja prvi je proizvođač neke od zaštićenih geografskih oznaka hrane u BiH.

On je kao proizvođač nevesinjskog krompira prošao postupak potvrđivanja usaglašenosti sa specifikacijom proizvoda, koji provodi ovlašteno tijelo za ocjenjivanje usaglašenosti koje je akreditovano od Instituta za akreditovanje BiH.

Nevesinjski krompir je od polovine prošle godine zaštićen oznakom geografskog porijekla, a postupak usaglašenosti proizvodnje mora podnjeti svaki korisnik ove oznake, kao i svaki učesnik u lancu proizvodnje, prerade i distribucije naveden u specifikciji proizvoda.

Dužnost inspekcije

Radić za Srpskainfo kaže da vjerovatno proizvođači nisu dovoljno svjesni šta znači oznaka da je neki proizvod zaštićen, pa je sve pomalo kasnilo.

– Oznaka zaštite geografskog porijekla znači mnogo. Prije svega, smanjuje se mogućnost da se drugi  krompir prodaje pod imenom “nevesinjski”. Ljudi su dovozili krompir iz drugih krajeva i prodavali ga kao nevesinjski. Ona obezbjeđuje da naš krompir bude onaj što stvarno i jeste i onda nemamo problema s prodajom – objašnjava on.

Radić navodi da sertifikat o zaštićenosti proizvoda pomaže i onima koji otkupljuju krompir.

– Sada je inspekcija dužna da utvrdi da li je to zaista taj proizvod ili se neki drugi prodaje pod takvim imenom – ističe on.

Tržište

Ovaj proizvođač kaže da je do sada krompir uglavnom prodavao u Mostaru, a manje količine u Trebinju i da nije imao problema s plasmanom. Porodica Radić krompir prodaje već više decenija, a Veso i njegov brat, zajedno sa drugim članovima parodice, naslijedili su djeda i oca. Radići kažu da i dalje krompir proizvode na tradicionalan način, bez puno navodnjavanja i hemijske zaštite, pa je njegov kvalitet isti u jesen kada se vadi iz zemlje i na proljeće kada se vadi iz trapa.

Kao i drugi poljoprivrednici u Hercegovini, i proizvođači nevesinjskog krompira ovu godinu ocjenjuju jako lošom usljed velikih suša i visokih temperature vazduha. Zbog pandemije virusa korona i ograničavanja rada ugostiteljskih objekata lani je ostalo neprodatog krompira, pa su se poljoprivrednici odlučili da ove godine posade manje površine. Sve ovo uticalo je i na rast cijene jednog od najosnovnijih poljoprivrednih proizvoda na našim prostorima.

– Godina je bila katastrofalna; ne pamtimo tako lošu. Prema nekim podacima, samo je 1961. godina bila gora u periodu od sadnje do vađenja krompira – priča Radić.

Smanjena površina

Dodaje da je ovog proljeća krompir zasadio na površini od 23 dunuma zemlje, dok je prošle godine pod krompirom bilo 40 dunuma.

– Smanjili smo površinu zbog smanjene lanjske prodaje. Vađenje krompira je u toku, a prinosi su u prosjeku dvije tone po dunumu. Mnogo više će biti krompira za stočnu hranu nego merkantilnog u odnosu na prošle godine – navodi ovaj proizvođač.

Otkupna cijena krompira ove jeseni je već dostigla jednu KM, dok se lani krompir otkupljivao za oko 0,40 KM.

 

 

 

Izvor: Dubravka Čolović, Srpska info