Kažu da su Hercegovci drugačiji narod. Grubih ruku, ali mekog srca. Ponosni na svoje porijeklo i svoj krš. A svaki Hercegovac, posebno Trebinjac ponosan je i na simbol i duh ovog grada, slavnog Trebinjca Jovana Dučića. Ulice su se okitile njegovim imenom, a svaki školarac njegove pjesme čita. Dučićeva poezija, misli i djela ostala su inspiracija i vjekovima nakon njegove smrti.

Prvi susret sa Dučićevom poezijom inspirisao je i pisca Slavišu Pavlovića, pa je odlučio da posveti nekoliko godina svog života upravo izučavajući Dučićev.

Porijeklom iz Ljubovije, autor brojnih romana među kojima su i “Apisov apostol” i bestseler u Srbiji i Rusiji “Zavet heroja”, sada donosi jedno novo djelo, roman o Jovanu Dučiću „Himerina krv“. Roman je dostupan od 24. avgusta u Laguninom izdanju i trenutno je drugi najčitaniji roman u Srbiji.

On je jedna izuzetna ličnost, veliki pesnik i veliki diplomata, koji je iza sebe ostavio toliko da zaslužuje ne samo jednu knjigu, već i seriju i film. Ja sam poželeo da pokažem i njegovu drugu stranu – čoveka, koji je i pored teškog detinjstva uspio da se uzdigne, ali koji je pritom lične zasluge koristio kako bi pomogao svom narodu i svojoj zemlji“, počinje Pavlović priču za Padrino radio.

Ističe da je mnogo djela iza Dučića, književnih, diplomatskih i uopšte kao čovjeka da je teško u nekoliko rečenica objasniti njegovu veličinu. Ali on je to pokušao približiti ljudima na 270 stranica njegove knjige.

Knjiga prati Dučićev život  od Hercegovine, Mostara pa do Ženeve, Pariza, Rima, Egipta pa sve do Gerija, grada u Indijani gdje je poznati pjesnik i završio svoj životni put, daleko od svoje rodne grude. Pisac nas vodi u svijet Jovana Dučića, u doba kada su za kafanskim stolom u Hercegovini, zajedno sjedili uz čašicu rakije Dučić i Šantić, doba njegovih poznanstava sa Rakićem, Nušićem, te diplomatske susrete Dučića sa Pašićem, pa na kraju i Musolinijem. Takođe otkrivamo i Dučićev buran ljubavni život i upoznajemo ga kao pjesnika koji je duboko voleo i smatrao da nijedna ljubav nije grijeh, kada se istinski voli.

Sam naziv romana Himerina krv, prema riječima pisca, vezan je upravo za svestranost Dučića.

„Dučić, koji poput Himere poseduje više oblika; pesnik, diplomata, rodoljub,… Krv označava kraj knjige – smrt velikog pesnika, u tuđini, tužnog i zabrinutog za njegovu zemlju i rodni grad“,  rekao je Pavlović.

Da je veliki izazov bio prikupiti svu neophodnu građu da bi se što vjerodostojnije prikazao lik velikog pjesnika, potvrđuje i sam Pavlović, koji ističe da iako na kraju izgleda kao da nije bilo teško , veliki rad i trud je uložen.

„Najteže je bilo odabrati šta staviti u roman, a šta ne, inače bi knjiga imala 1000 strana. Pre deset godina sam odlučio da napišem roman, ali sam dugo odlagao, misleći da nisam dovoljno sazreo kao pisac da predstavim jednog Dučića. Međutim, u jednom momentu, sasvim slučajno put me je odveo u Trebinje, pa sam obišao i Hercegovačku Gračanicu. Tamo sam osetio da je došlo vreme da počnem sa radom, te i da moj dolazak nije slučajnost. Znak pored puta“, rekao je on.

Nekoliko puta boravio je u gradu na jugu Srpske i smatra da je to najljepši srpski grad, te da bi po izgledu mogao čak i da bude srpska prestonica kulture. Kako kaže, Trebinje ima jedan poseban duh.

„Postoji  nešto, a to se zove duh grada – koji se oseća i poseban je. Neverovatna energija o kojoj je i Dučić pisao. Nadahnjuje. I sam sam, u nekoliko navrata pisao knjigu u Trebinju, iako nisam rođen ni odrastao u blizini, pa mogu da zamislim kakvu je tek inspiraciju imao Dučić, kome je sve to utisnuto od rođenja,“ rekao je pisac.

Roman Himerina krv može se trenutno pronaći u Trebinju u knjižari „Hercegovina“ i kod uličnog prodavača pod platanima. Promocija knjige u našem gradu za sada nije najavljena ali pisac ističe da se rado odaziva pozivima.

“Himerina krv” je sadašnjim generacijama oživjela vrijeme velikog pjesnika, jer čovjek nikada ne umire, nego nastavlja da živi u sjećanjima drugih i da živi kroz svoja djela. Tako Jovan Dučić živi kroz svoje pjesme, a sada i kroz roman posvećen, kako pisac kaže, jednom od najvećih Srba u istoriji.

 

 

 

Svetlana Grbić,

HP, oktobar 2020