Pripreme za popis su završene i rad na terenu počeo je jutros u 9 časova, a trajaće do 15. oktobra.

Popis stanovništva je presjek stanja u državi u jednom trenutku koji se naziva kritični trenutak. U Bosni i Hercegovini kritični trenutak je 30. 9. 2013. godine u 24 sata što znači da će popisivači popisivati osobe, stanove i domaćinstva onako kakvi su bili u tom trenutku.

Svi podaci prikupljeni tokom popisa unose se u Centralni informacioni monitoring sistem koji je testiran i u funkciji je. Podaci se pohranjuju u jedinstvenoj bazi što omogućava statističkim institucijama kontrolu rada na terenu. Kroz centralni informacioni sistem biće praćen čitav tok popisa.

Od 26. 9. 2013. godine počeo je sa radom i Call Center sa brojem telefona 070 300 900 putem kojeg građani mogu postavljati pitanja i dobiti potrebne odgovore.

Građanima i drugim korisnicima na raspolaganju je i web stranica www.popis2013.ba na kojoj mogu dobiti mnogo korisnih informacija o popisu.

Izabrana je lokacija za pohranjivanje popisnica, a izrada softerskih rješenja za obradu podataka i mjere za sigurnost i zaštitu popisnica i podataka su u toku.

Popisni krugovi

Prostor cijele Bosne i Hercegovine podijeljen je u 24.321 popisnih krugova, od čega je 15.782 u Federaciji BiH, 8.087 u Republici Srpskoj i 452 u Brčko distriktu BiH.

Većina popisnih krugova se sastoji od 70 do 100 domaćinstava. Tehnička dokumentacija sadrži skice i opise područja popisnog kruga sa pregledom objekata koji se nalaze na tom području čime je omogućeno svakom popisivaču da se lakše orijentiše na terenu. Tehnička kartografska dokumentacija takođe omogućava i organizatorima popisa da budu sigurni da je obuhvaćen prostor cijele Bosne i Hercegovine uključujući i takozvane „prazne“ popisne krugove, ona područja na kojima nema zabilježenih stambenih objekata, ali će ih popisivači obići za slučaj da se nešto izgradilo ili da se neko nastanio na tom području.

Skica popisnog kruga je geografska karta sa ucrtanim objektima, ulicama i kućnim brojevima, granicama popisnog kruga i opisom granica. Popisivač je dužan popisati sve jedinice Popisa unutar granica popisnog kruga, kao i one jedinice koje zatekne na terenu, a koje nisu ucrtane na skici.

Podaci prikupljeni tokom popisa koristiće se u statističke svrhe. Šta to znači?

Individualne podatke koje prikupljaju popisom statističke institucije u BiH ostaju u statističkim institucijama i javno se objavljuju samo u agregiranim oblicima (zbirno). Ukoliko postoji neka tabela ili neki drugi oblik iskazivanja podataka pomoću kojih bi se dedukcijom ili na bilo koji način moglo doći do nekog individualnog podatka taj podatak se ne objavljuju čak ni u tom agregiranom obliku već se sakriva (ako se npr. daju podaci o nekom malom naselju u kojem ima jedan ljekar ili jedan pripadnik nekog naroda i sl.). Podaci koji se koriste i za istraživanja moraju biti potpuno depersonalizovani, odnosno ne smiju imati ime i prezime, adresu niti bilo koji drugi podatak koji može dovesti do toga da se identifikuje neka osoba. Takođe se podaci prikupljeni popisom ne smiju niti mogu davati ili ustupati bilo kojoj instituciji niti bilo kojoj organizaciji ili pojedincu.

Popisivač ne smije tražiti ličnu kartu niti bilo koji dokument od ispitanika

Popis je statističko istraživanje koje se zasniva na izjavi ispitanika. U zakonu o popisu je definisano da svi građani moraju biti popisani i dati potpune i tačne podatke. Što znači da davanjem podataka popisivaču preuzimaju odgovornost na sebe za davanje netačnih, odnosno lažnih podataka. Princip izjave je statistički princip prikupljanja podataka koji se koristi svuda u svijetu. Važno je napomenuti da postoji razlika između administrativnih evidencija kao što su one kod CIPS-a, evidencija birača, evidencija poreskih obveznika i sl. i baza podataka popisa i da popis stanovništva sa tim evidencijama nije niti će biti na bilo koji način povezan.

Razlika između popisa osoba i stvarnog broja stanovnika

Postoje dvije vrste podataka koje statistika razlikuje. Jedan je popis osoba, a drugi je popis broja stanovnika. To su dva potpuno različita podatka. Neko može biti popisan, ali ne znači da će ući u ukupan broj stanovnika Bosne i Hercegovine ukoliko ne zadovolava kriterije od kojih su najvažniji uobičajeno mjesto stanovanja i vrijeme boravka osobe do i duže od 12 mjeseci u tom mjestu. Dakle, složenim kontrolama i metodologijom na osnovu svih drugih pitanja tokom obrade podataka može se zaključiti da li ta osoba zadovoljava kriterije za ulazak u ukupni broj stanovnika ili ne. Ako ne zadovoljava kriterije ne ubraja se u ukupni broj stanovnika.

Kako zaštititi građane od zloupotreba vezano za tri osjetljiva pitanja?

U Zakonu o popisu je jasno navedeno, a to je i statistički standard, da svaki građanin ima slobodu izjašnjavanja i popisivač mora prihvatiti i evidentirati odgovor onako kako ispitanik kaže. Popisivač ne smije ispitanika navoditi na bilo kakav odgovor. To nije pravilo samo u BiH već u statistikama svih zemalja koja imaju ta pitanja na popisu. Statističke institucije će reagovati ako instruktor primijeti da ima nepravilnosti ili građanin prijavi popisivača da se ne pridržava uputstava, odnosno da zloupotrebljava svoj položaj. U tom slučaju popisivač snosi zakonom predviđene sankcije.

Važno je naglasiti da niko osim članova Međunarodne monitoring misije ne može biti prisutan kada osoba daje podatke popisivaču, niti iko ima pravo uvida u popisnicu. Isto tako niko nema pravo pitati građane kako su se izjasnili.

 

Izvor: banjaluka.com