Nedavno je kod Dubrovnika ulovljena jedna od najotrovnijih riba na svijetu, srebrenopruga napuhača, poznata i pod japanskim imenom “fugu”.

Ta je riba delikates u Japanu i okolnim zemljama, uprkos činjenici da njeni unutarašnji organi poput jetre, očiju i kože, sadrže iznimno smrtonosan otrov stotine ili čak hiljade puta jači od cijanida, piše Al Jazeera Balkans a prenosi portal Dubrovački dnevnik.

U slučaju nepravilne pripreme njenog mesa često dolazi do trovanja neurotoksinom tetraodoksinom, što vrlo često završava smrću.

Do šest smrtnih slučajeva godišnje

Već nekoliko miligrama otrova može dovesti do kobnih posljedica. U japanskim restoranima, kaže dr. Jakov Dulčić sa splitskog Instituta za okeanografiju i ribarstvo, zna se dogoditi pet do šest slučajeva trovanja godišnje sa smrtnim posljedicama. U privatnom sektoru je taj  broj znatno veći.

Zbog svega toga, specijalitete s tom ribom u Japanu smiju pripremati samo kuvari s posebnom licencom, koji za to prolaze dvije do tri godine obuke prije završnog testa.

Prirodno stanište ove vrste latinskog naziva Lagocephalus sceleratus, iz porodice četverozupke, je zapadni Pacifik i Indijski okean. Kako kaže dr. Jakov Dulčić, struka je naziva i “lespijskim migrantom”.

“Jer je preko Crvenog mora i Sueckog kanala aktivno dospjela u Sredozemno more, prvobitno u njegov istočni dio Levant, gdje je ubrzo pronašla svoju ekološku nišu zahvaljujući svojim izuzetnim biološkim osobinama – brzi rast, visoki fekunditet, svejed, grabežljivac”, objašnjava Dulčić.

Uspostavljanje populacije u Jadranu

Do sada je, navodi Dulčić, zabilježena uzduž hrvatske obale pet puta – u dubrovačkom i šibenskom akvatoriju te u južnotalijanskim vodama.

Postoji vrlo visoka vjerovatnoća, kaže Dulčić, da će ova vrsta uspostaviti populaciju u južnom i srednjem dijelu Jadrana, dok bi niža temperatura mogla spriječiti ‘osvajanje’ i sjevernog dijela.

“Prema nekim kriterijumima, kao što je broj nalaza, moglo bi se kazati da postoje dosta snažni pokazatelji da je ova vrsta uspjela uspostaviti svoju populaciju, no prema nekim drugim to još treba potvrditi nalazom njezinih ranih razvojnih stadijuma – jaja, ličinke, mlađ – kao što je to potvrđeno za druge dvije invazivne alohtone vrste u Jadranskom moru, a to su plavotočkasta trumpetača (Fistularia commersoni)i i tamna mramornica (Siganus luridus)”, kaže Dulčić za Al Jazeer-u.

To ne može proći bez posljedica na ekosistem Jadranskog mora, kao što ih je ova riba ostavila i u istočnom Sredozemlju.

Utjecaj na ekosistem

Kao izraziti grabežljivac ima jak uticaj na lanac ishrane, a zbog sve manjeg broja njezinog prirodnog neprijatelja u Sredozemnom moru, kao što su morske zmije i neke vrste morskih pasa, moguće je ekstremno povećanje njene brojnosti što bi se, kaže Dulčić, odrazilo na lanac ishrane te bi dovelo do potiskivanja kompetitivnih vrsta, čime bi se ugrozila bioraznolikost.

Njeno prisustvo donosi i ekonomske posljedice u morskom ribarstvu. “Svojim zubima uništava ribarske mreže, uništava i lovine parangala na način da guta cijeli plijen zajedno s udicom bez ikakvih daljnjih posljedica po nju. U priobalnom ribolovu nekih zemalja – Turske, Grčke Cipra – već je sada zastupljena u lovinama mreža stajačica sa preko 50 posto”, kaže Dulčić.

U ovom trenutku ne postoji nikakav način da se spriječi razvoj i uspostava populacije ove vrste u Jadranu i to zbog niza faktora koji pogoduju povećanju populacije i širenju na nova područja.

Ipak, ova riba tek je dio novih vrsta koje se pojavljuju u Jadranu. S novim, invazivnim, rijetkim i neobičnim vrstama najčešće se susreću podvodni ribolovci.

Kako kaže Pero Ugarković, podvodni ribolovac, autor brojnih članaka o ekologiji i biologiji mora te urednik portala Podvodni.hr, upravo se prilikom podvodnog ribolova najčešće uoči nova vrsta, jer se ribolovci nalaze u ambijentu koji im omogućava direktan vizualni kontakt s ribama u okolini.

“Do sada smo uočili ili službeno registrirovali velik broj vrsta organizama koji nisu uobičajeni za Jadran, ali isto tako direktni smo svjedoci pomaka vrsta iz južnog Jadrana u sjeverni Jadran, gdje su do sada te vrste bile ili rijetke ili nepoznate. Tako je, naprimjer, ove godine uočen veliki broj jastoga i povećani broj kirnji na području Istre, što ranijim generacijama nije bilo poznato. Do prije godinu-dvije neke vrste nisu nikada zabilježene u Jadranu, a sada su redovni ulovi – Caranx rhonchus (falšun), Caranx crysos (Suptropski plavi trnobrk), Fistularia commersonii (plavotočkasta trumpetača)”, kaže Ugarković.

 

 

HP / Al Jazeera Balkans / Dubrovački dnevnik