Osnovni sud u Prijedoru oslobodio je odgovornosti lice koje je prekršajno kažnjeno zbog kršenja zabrane kretanja za vrijeme policijskog časa u Republici Srpskoj a na osnovu Zaključka Republičkog štaba za vanredne situacije.

Ovo je u četvrtak objavio BIRN, koji je i imao uvid u pomenutu presudu suda u Prijedoru.

Republički štab za vanredne situacije tijelo je koje je formirano na osnovu Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama zarad efikasnije borbe protiv virusa korona i na njegovom čelu je premijer Republike Srpske. Ovaj štab između ostalih donosio je niz naredbi koji se tiču zabrane kretanja I mjere uvođenja policijskog časa u Republici Srpskoj.

Borba protiv virusa I protiv demokratskih prava

Sve više je onih koji smatraju da su im mjerama za borbu protiv koronavirusa bila narušena osnovna ljudska prava.

Sredinom jula mjere zatvaranja trgovina i ograničenje kretanja je država Austrija proglasila neustavnim, a nešto ranije i slovenački ustavni sud donio je određene odluke vezane za ocjenu preduzetih “epidemioloških” mjera suzbijanja širenja koronovirusa

Podsjetimo, Ustavni sud Republike Austrije donio je 14. jula 2020. godine niz odluka kojima je utvrđeno da su “epidemiološke” mjere koje je nadležni savezni ministar za socijalna pitanja, zdravstvenu zaštitu i zaštitu potrošača propisao u okviru suzbijanja/ograničavanja širenja zaraze SARS-Cov-2 virusom suprotne austrijskom Ustavu.Ustavni sud Austrije je ocijenio da vrlo široko postavljena zabrana ulaska i kretanja javnim prostorom (igrališta, parkovi, javni prevoz itd.) predstavlja nezakonito ograničenje slobode kretanja s obzirom da ne može zadovoljiti test razmjernosti jer nema dovoljno preciznu i čvrstu zakonsku osnovu (prvi korak testa razmjernosti je da ograničenje temeljne slobode mora biti jasno i precizno propisano zakonom (nikako podzakonskim aktom)

Ustavni sud je dalje ocijenio da zabrana poslovanja poslovnih prostora određene veličine nije bila zakonita jer iz dokumentacije koja je priložena osporavanoj mjeri kao njeno obrazloženje nije bilo moguće utvrditi dovoljno precizne i opsežne razloge temeljem kojih bi bilo moguće provesti ocjenu razmjernosti odnosno je li mjera sposobna ostvariti svoj epidemiološki cilj sprječavanja širenja zaraze i je li neophodna za njegovo ostvarenje” pojasnio je u svom komentaru Goran Selanec, sudija Ustavnog suda Hrvatske.

Prije austrijskog Ustavnog suda i Ustavno sodišče Republike Slovenije donijelo je određene odluke vezane uz ocjenu poduzetih “epidemioloških” mjera suzbijanja širenja SARS-Cov-2 virusa.

Za razliku od njih, hrvatski Ustavni sud u ponedjeljak 14.septembra je zaključio da su zakoni koje je o ovlastima Stožera civilne zaštite donio Hrvatski sabor u skladu s Ustavom te da je zakonita većina odluka Stožera donesenih zbog epidemije koronavirusa. Na sjednici koja je iza zatvorenih vrata održana u ponedjeljak Ustavni sud nije prihvatio ili je odbacio većinu prijedloga koji su osporavali zakonitost ovlasti i odluka Stožera civilne zaštite. odbačeni su svi prijedlozi osim jednoga onog gdje se spominje zabrana rada nedjeljom.

Tvrdi lockdown u Republici Srpskoj

Narodna skupština Republike Srpske ukinula je 21.maja vanredno stanje koje je u tom entitetu uvedeno skoro dva mjeseca ranije s obrazloženjem kako će to pomoći sprječavanju širenja epidemije prouzročene koronavirusom. Odluka o ukidanju vannrednog stanja u Republici Srpskoj značila je i ukidanje policijskog časa koji je od 28.marta neprestano bio na snazi svake noći, a povremeno je produžavan i na dane vikenda kako bi se na minimum smanjilo kretanje ljudi.

Dan kasnije, na sjednici održanoj 22. maja, Republički štab za vanredne situacije donio je odluku da se od te večeri ukida policijski čas na teritoriji Republike Srpske. Republika Srpska tokom ta dva mjeseca imala je najrestriktivnije mjere a tokom zabrane kretanja pripadnici policije patrolirali su ulicama Republike Srpske, marljivo se boreći protiv korona virusa. Mnogi građani bili su ogorčeni ovakvim mjerama, pa je u jednom momentu bilo upitno i da li se smije izlaziti iz kuća i baciti smeće u kontejner.

U takvim tvrdim mjerama, podrazumijeva se da je kretanje virusa bilo ograničeno i da smo u tom periodu prošli relativno dobro. Međutim, tvrdi lockdown ozbiljno je ugrozio ekonomiju, a mnogi se pitaju da li je tvrdi lockdown krivac za trenutni veći broj novozaraženih. Restriktivne mjere samo produžuju rok trajanja epidemije. Jasno je da zdravstveni sistem trpi najviše i da preventivne mjere kod pojedinaca daju rezultate, međutim samo ukoliko se mjere poštuju kod svih i prema svima. Selektivna primjena i slektivno kažnjavanje nisu dobro rješenja. Odgovornost je na svima.

Tokom vanrednog stanja sva vlast bila je u rukama predsjednice RS Željke Cvijanović, koja je mogla donositi uredbe sa zakonskom snagom dok je parlament bio suspendovan. Sve Uredbe je naknadno potvrdila Narodna skupština Republike Srpske.

Republički štab nedržavno tijelo

Vratimo se slučaju u Prijedoru. Tamošnja policija kaznila je Prijedorčanina je kaznila 13. aprila ove godine zato što je zatečen u vozilu na ulici u 20 časova i 30 minuta, pola sata nakon početka policijskog časa.

Osnovni sud je donio rješenje kojim Prijedorčanin nije kriv iz razloga što se naredba Republičkog štaba za vanredne situacije, koji je propisao kazne i zabranio kretanje, ne može smatrati za obavezujuću, jer se ne radi o državnom organu. Kako je objavio BIRN, sud je utvrdio da u u vrijeme činjenja radnje od strane okrivljenog, “nije bilo na snazi rješenje niti naredba državnog organa u vezi s ograničenjem ili zabranom kretanja ili zadržavanja lica na određenim javnim mjestima ili područjima” Zaključak o ograničenju i zabrani kretanja lica na teritoriji Republike Srpske od 6. aprila 2020. godine i Zaključak o produženju primjene tog zaključka od 13. aprila 2020. godine je donio Republički štab za vanredne situacije kojeg osniva Vlada Republike Srpske a koji predstavlja operativno-stručno tijelo.

Prema tome, Republički štab za vanredne situacije nije državni organ”, piše u presudi prijedorskog Osnovnog suda u koji je BIRN imao uvid. Presuda dalje pojašnjava kako Republički štab za vanredne situacije jeste mogao da donese preporuke za uvođenje zabrane kretanja, ali da su naredbe ili zabrane morale da budu donesene od zvaničnog državnog organa što nije učinjeno.

Pitanje koje se nameće nakon ove odluke jeste ,šta će biti sa ostalim kaznama  koje su izrečene po osnovu kršenja Zaključaka Republičkog štaba za vanredne situacija koje se tiču suzbijanja virusa korona?

Uz sve ovo mora se uzeti u obzir i da je samo pisanje prekršajnih naloga često bilo rađeno na diskriminatornoj bazi i da nisu svi koji su kršili mjere od policije dobijali kazne za to.

“Takva vrsta propisivanja kazni, bez zakonskog uporišta, koje se i takve “daju” na diskriminatornoj osnovi, može da dovede i do do toga, kada sutra opet budemo imali sličnu ili još goru situaciju sa nekom novom opasnosti, da niko i ne strahuje od sankcija, te da građani jednostavno ne žele da poštuje mjere, što može dovesti do katastrofalnih posljedica” kaže Lučka za BUKU.

Osvrćući se na presudu Osnovnog suda u Prijedoru Premijer Radovan Višković ju je nazvao “nebuloznom”

“To je neodgovorna odluka, koja može dovesti u pitanje živote građana Srpske. Pozivam taj sud i tog sudiju da oni preuzmu odgovornost za živote građana. Mi ćemo raspustiti Republički štab za vanredne situacije i imenovati taj sud i navedenog sudiju za predsjednika. Neka oni donose odluke. Korona virus je pogodio cijeli svijet. Svi se bore s tim, samo izgleda da taj sudija još nije čuo da je korona virus u Srpskoj” rekao je Višković.

Lučka smatra kako nije na sudu i sudijama da preuzmimau odgovornost za živote građana. “Sudovi su organi koji vrše sudsku funkciju i rješavaju slučajeve u kojima dođe do određenog spora ili neslaganja. Na Vladi i izvršnoj vlasti je pak, da u skladu sa zakonima donosi odluke, kao i organizuje i “stvara” određene organe i tijela. Loše i nezakonite odluke organa i tijela vlasti se moraju preispitivati, a odluke zasnivati na zakonima, pogotovo kada su odluke i praktične radnje povezane sa pravima građana” ističe Lučka.

Najave raspuštanja Republičkog štaba za vanredne situacije i imenovanje suda i sudije za predsjednika, kao i “nepriznavanje ” rada sudija i tužilaca, govore prije svega o nepoštovanju sudske funkcije i pritisku na nju od strane izvršne vlasti.

“Da parafraziram Dušanov zakonik i da kažem da sudije treba da sude po zakonu, a ne po strahu od izvršne vlasti ili bolesti. Ne postoji džaba trodioba vlasti, jer bi u suprotnom predsjednik ili predsjednik vlade bili i na čelu izvršne vlasti, i glavni tužioci i glavne sudije, pa bi se ponovo ovaplotio princip po kome te kadija i duži i sudi ti. Greške treba priznati i ispraviti ih, a ne optuživati druge za sopstvenu krivicu i upirati prstom u njih, kao nekoga ko ne radi svoj posao kako treba” zaključuje naš sagovornik.

 

Izvor: Buka