Ukupno 1.346 krivotvorenih novčanica i 2.193 kovanice registrovano je za 10 mjeseci prošle godine u Centralnoj banci BiH, iz koje ističu da je najčešće krivotvoren apoen od jedne marke.

Iako su građani najviše sumnjičavi kada dobiju veće apoene, poput 100 maraka, koje vrlo često okreću prema svjetlosti da provjere da li su prave, iskustva pokazuju da i te kako treba da pazimo kada nam uručuju kovanice.

“Najčešći krivotvoreni apoeni novčanica su od 20 KM (482 komada), 50 KM (355 komada) i 10 KM (165 komada). Kod kovanica najčešće krivotvoren je apoen od jedne KM (1.895 komada)”, kazali su u Centralnoj banci BiH.

Ipak, trgovci ukazuju da falsifikovani novac i nije tako česta pojava, ali da im najveće glavobolje zadaju kovanice od 5 maraka.

“Prošle godine nije bilo nekih krupnih pokušaja da se trgovcima uruče falsifikati. Najviše je bilo metalnih kovanica i to od 5 KM. Tu i tamo se desi da nam dođe falsifikat od 10 ili 20 maraka. Čuo sam da ima i lažnih kovanica od marku, mada ih nisam nikada vidio”, rekao je Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovina regije Banjaluka.

Prema njegovim riječima, trgovci su ipak oprezni kada uzimaju novac od kupaca.

“Mi smo trgovce posebno upozorili da paze kada uzimaju kovanicu od pet maraka. Nemamo, srećom, nekih većih problema s krivotvorenim novcem”, ističe Marjanović.

Iz policijskih agencija naglašavaju da je policija, kada dobije obavijest da je negdje u opticaj stavljena krivotvorena novčanica, dužna da o tome odmah obavijesti Tužilaštvo BiH.

“Lica koja posumnjaju u vjerodostojnost novčanice dužna su da o tome obavijeste nadležnu policijsku stanicu, kako bi policijski služenici poduzeli potrebne mjere”, istakla je Aldina Ahmić, portparol MUP-a Zeničko-dobojskog kantona.

Dodala je da u takvim slučajevima sporna novčanica bude izuzeta, u policijskoj agenciji vrše preliminarno vještačenje i onda ona bude dostavljena Centralnoj banci BiH radi utvrđivanje njene vjerodostojnosti.

Iz policije pojašnjavaju da, ako se utvrdi da neko nije svjesno stavio u opticaj krivotvorenu novčanicu, odnosno ako nije ni posumnjao da je riječ o falsifikatu, neće biti krivično gonjen.

Iz Centralne banke BiH kažu da građani, koji su prilikom transakcije dobili krivotvoren novac, naknadu štete mogu probati tražiti jedino od osobe od koje su novac dobili, u građanskoj parnici.

Valute

Kada je riječ o valutama čiji se falsifikati najčešće pronalaze u BiH, ubjedljivo prednjači konvertibilna marka, na koju “otpada” oko 80 odsto krivotvorenog novca.

Slijede evro i ostale valute, poput američkog dolara, hrvatske kune i britanske funte.

 

Izvor: Nezavisne novine / Dragan Sladojević