“Od vitalne je važnosti da i dalje gradimo na ovom pozitivnom nasljeđu pandemije, a ne da doživimo oporavak vožen automobilom”

Kad je pandemija korona virusa prije godinu dana dovela do globalne blokade, stotine gradova svoje su ulice, kako bi olakšale šetnju i biciklizam i pomogle pri socijalnom udaljavanju, odlučili prilagoditi.

Danas su se ti projekti pokazali toliko uspješnima da gradovi širom Evrope smtraju da će bicikli biti ključni za oporavak.

Prema Evropskoj biciklističkoj federaciji (ECF), gradovi su 2020. potrošili milijardu eura na biciklističke mjere povezane s Covidom, stvarajući najmanje hiljadu kilometara biciklističkih staza, piše The Guardian.

Štoviše, mjere nisu poduzimale samo Danska i Holandija, u kojima je prometna prohodnost za bicikliste već ustaljena praksa, već i mnoge zemlje s neodgovarajućom infrastrukturom. Pandemija je otkrila potražnju za biciklističkom i pješačkom infrastrukturom i pružila priliku za “bolju izgradnju”.

Aleksander Buczyński iz ECF-a rekao je: “Mislim da je pandemija u velikoj mjeri samo ubrzala neke procese”, dodajući: “stanovnici su dobre privremene biciklističke staze uopšteno pozitivno prihvatili”.

Na primjer Milanski program Strade Aperte pokrenut je u aprilu 2020. godine s predloženih 22 milje novih zaštićenih biciklističkih staza i prioritetnih područja za pješake. Biciklistička ruta na Corso Buenos Airesu sada je najprometnija u gradu, dnevno je koristi čak 10.000 biciklista – porast od 122% u nekoliko mjeseci. Milan je sada proširio Strade Aperte na 66 kilometara, a do ljeta cilja na 98 kilometara.

U Parizu su ulice kojima su nekada dominirali automobili pune biciklista. Od proljeća 2020., procjenjuje se da je biciklizam porastao za 70%, a 50 kilometara privremenih staza instaliranih rano u krizi treba učiniti stalnim, uz dodavanje dodatnih. Udio žena u biciklizmu porastao je, a nedavno istraživanje pokazalo je da 62% stanovnika želi da nove staze postanu trajne.

Lisabon ove godine gotovo udvostručuje svoju prethodnu biciklističku mrežu od 65 milja na 124 milje, počevši od skočnih traka za stvaranje novih zaštićenih ruta. Zajedno s Barselonom, ovo je dio dugoročnih planova za povećanje pješačenja i vožnje biciklom, borbu protiv onečišćenja vazduha i smanjenje uticaja vrućina uz prateće mjere za povećanje hlada ulice.

‘Moramo nastaviti graditi na pozitivnom nasljeđu pandemije’

U istraživanju koje je obuhvatilo 21 evropski grad, 64 posto ispitanika reklo je da se ne želi vratiti na razinu onečišćenja vazduha prije Covida, koja je u mnogim gradovima iznad dozvoljenih razina. Njih 21 posto reklo je da planira biciklirati više nakon karantina, a 35 posto planira više pješačiti.

Will Norman, povjerenik za pješčenje i biciklizam u Londonu, rekao je: “Od vitalne je važnosti da i dalje gradimo na ovom pozitivnom nasljeđu pandemije, a ne da doživimo oporavak voženja automobilom, koji bi rizikovao zamjenu jedne krize javnog zdravstva drugom krizom koja se temelji na kvalitetu vazduha.”

Krakov je instalirao pregršt biciklističkih staza koje su prošlog ljeta povećale razinu biciklizma za 100%, a mnogi su se s javnog prevoza prebacili na biciklizam. Grad je sada razvio petogodišnji plan za dalje širenje biciklističke mreže.

“Ljudi kažu da je danskim gradovima trebalo 30 ili 50 godina da izgrade svoju biciklističku infrastrukturu, ali mi nemamo takvo vrijeme”, rekao je Buczyński.

“Imamo klimatsku krizu s kojom se ne možemo nositi za 50 godina. Moramo promijeniti sustav prevoza prilično brzo, a to će biti vrlo teško ako biciklizam ne postane održiva opcija za sve”.

 

 

 

Izvor: Buka