Koncertom Simfonijskog orkestra Mostar i programom „Most koji grli obale“ u podnožju Starog mosta, u petak naveče, nastavljeno je obilježavanje deset godišnjice upisa Starog mosta i stare gradske jezgre na UNESCO-ovu Listu svjetske kulturne baštine.

 

„Kulturna baština je identifikujući element svakoga grada, koja ga razlikuje od drugih. To mu daje posebnost. Ne mogu se sjetiti nekoga grada da ima tako osobit orijentir u cijelom svijetu kao što je Stari grad sa Starim mostom u Mostaru. On je i nada i simbol pomirenja“, kazao je tom prilikom mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić.

Govoreći o obnovi Starog mosta, Bešlić je istakao kako je taj čin bio više od fizičkog spajanja kamenim lukom dviju obala ljepotice Neretve, te je zahvalio pojedincima, institucijama, državama, domaćim i stranim organizacijama koji su učestvovali u tom pothvatu.

„Okupili smo se ovdje, baš ispod Starog mosta, kako bismo svečano obilježili taj događaj, koji će u istoriji Mostara i BiH ostati upisan zlatnim slovima. Razloga za takvu ocjenu ima puno, a prije svega što je to bio prvi upis nekog spomenika iz BiH na UNESCO-ov popis. Imajući u vidu aktuelni politički trenutak, čini mi se sasvim primjerenim kazati da je ovaj projekat pokazao kako svi u BiH možemo sami izgrađivati bolju budućnost, kada to želimo i hoćemo“, kazao je mostarski gradonačelnik.

On je upozorio kako je država BiH članica UNESCO-a, ali Grad Mostar, ima vrlo malu pomoć od države u zaštiti i unaprjeđenju spomeničke baštine i područja koje je na UNESCO-ovom popisu.

„To čini samo grad i građani Mostara uz rijetke donacije iz svijeta. Realizacija zaštite je otežana jer u Federaciji BiH upravljanje kulturno spomeničkom baštinom je oteto jedinicama lokalne samouprave. Tako je već deset godina i nadam se da će se to što prije promijeniti“, poručio je Bešlić.

Direktorica UNESCO-a Irina Bokova kazala je kako je Mostar snažan simbol onoga što se sve može uraditi kada se ljudi ujedine.

„Ovaj grad utjelovljuje stvarnost da katolici, pravoslavci, muslimani i židovi mogu živjeti zajedno u miru. Pokazuje moć kulture da gradi mostove između različitih zajednica i pokazuje da raznolikost može biti pokretač razvitka”, istaknula je Bokova.

Dodala je kako podupire bh. vlasti u njihovim nastojanjima da svoju raznolikost pretvore u snagu, snagu mira.

„Ta poruka mora biti jaka posebno sada, u ova nemirna vremena, kada je u raznim zemljama raznolikost pod napadom, kada se kulturno nasljeđe namjerno uništava, a pojedinci se progone zbog kulturnog ili religijskog porijekla“ poručila je direktorica UNESCO-a.

Po njenim riječima, nikada ne možemo zaboraviti 9. novembar 1993. godine, kada je Stari most srušen, ali to sjećanje ne smije zatamniti njegovu obnovu i svečanost otvaranja u julu 2004, godine.

Bokova je istakla kako je Mostar primjer cijelom svijetu da je dijalog između kultura moguć, a da mir nije samo moguć, već je i realnost.

„U ovom trenutku, učeći i na primjeru Mostaru, UNESCO privodi kraju obnovu 14 mauzoleja u Timbuktu, u Maliju. To je najbolji odgovor na ekstremizam“, istakla je prva žena UNESCO-a.

On ja pozdravila zajednički projekat Crne Gore, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine zaštite stećaka.

„Postoje brojne druge slične inicijative i mi moramo iskoristiti ovaj zamah jer pred nama je još puno posla. Zato sam 2011. pokrenula globalnu inicijativu ‘Kultura – most ka razvoju’, koja je inspirirana upravom Mostarem, a u okviru koje želimo kreativnost i naslijeđe staviti u službu razvoja“, kazala je Bokova.

Direktorici UNESCO-a ovom je prilikom uručena godišnja nagrada mostarskog Centra za mir i multietničku saradnju.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić kazao je kako BiH im što pokazati svijetu i da BiH može biti ponosna gradom kao što je Mostar i ljudima koji žive u njemu.

„Učinimo sve da ovakvih događaja bude više, učinimo šta možemo da našeg nasljeđa bude više, da ono bude upisano na svjetske liste i da imamo što više stvari kojima ćemo se ponosit“, poručio je Ivanić.

Izvor: novasloboda.ba/Fena