Centru za socijalni rad u Banjaluci je u toku protekle dvije godine podneseno 49 zahtjeva za usvajanje djece, od kojih su tri uspješno realizovana.

Iz ove ustanove su objasnili su da je glavni razlog za to komplikovana procedura, koja može potrajati i godinama, a sve iz razloga najboljeg interesa djeteta, ali i potencijalnih roditelja.

– Usvojenje je najsloženiji oblik zaštite djece bez roditelja ili odgovarajućeg roditeljskog staranja, jer se njime zasniva roditeljski odnos, odnosno srodnički odnos između djeteta i osoba koje ga usvajaju. Postupku usvojenja djeteta može se pristupiti tek kada je dijete, prema odredbama Porodičnog zakona RS, pravno podobno za usvojenje. Zbog toga u oblasti usvojenja najbolji interes djeteta ima poseban značaj što podrazumijeva da se vodi duži postupak, provode procesne radnje i cijene sve okolnosti kako na strani djeteta, tako i na strani potencijalnih usvojilaca – rekli su iz ove ustanove.

Procjena

Bračni par koji želi da usvoji dijete, objašnjavaju oni, prolazi detaljnu psihološku i socijalnu obradu s ciljem utvrđivanja opšte i posebne podobnosti za usvojenje djeteta.

– Organ starateljstva je dužan da u postupku obrade lica zainteresovanih za usvojenje ocijeni njihove opšte podobnosti za usvojenje, uzme u obzir starost, fizičko i psihičko zdravlje, stabilnost bračne zajednice, motive za usvojenje, sposobnost za roditeljstvo, emocionalnu stabilnost i zrelost usvojilaca. Takođe, obavezan je da angažuje tim stručnjaka za procjenu cjelokupne situacije potencijalnih usvojilaca, kako bi sa svih relevantnih stanovišta, pravnog, psihološkog, pedagoškog, socijalnog i zdravstvenog, bilo moguće donijeti pravilnu odluku i ispuniti osnovnu svrhu usvojenja – obezbjeđivanje odgovarajuće porodične sredine djeteta lišenog roditeljskog staranja – objašnjavaju iz Centra za socijalni rad.

FOTO: ALEKSANDAR GOLIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: ALEKSANDAR GOLIĆ/RAS SRBIJA

Direktor doma za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja „Rada Vranješević“, Vladimir Kajkut, kaže da je u ovoj ustanovi trenutno smješteno osamdesetoro djece svih uzrasta, kojima ovaj dom predstavlja vid zaštite, s mogućnošću stalnog smještaja u saradnji sa Centrom za socijalni rad.

– Trenutno u domu borave djeca različitih uzrasta, od beba do studenata. Imamo dvoje djece uzrasta do tri godine, a mlađe ima godinu dana. Ukoliko procijene da ima potrebe, iz Centra za socijalni rad odlučuju da li dijete ide na usvojenje ili u hraniteljsku porodicu – kaže Kajkut.

Porodica

S obzirom na proceduru i uslove koji se veže za usvajanje, u toku protekle godine, nijedno dijete iz ove ustanove nije pronašlo stalni dom.

FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA

– Kod nas su, u većini slučajeva, smještana djeca koja imaju žive roditelje. Iz Centra za socijalni rad se u tom slučaju opredjeljuju za opciju smještaja djece u biološku porodicu. To je prevashodni cilj, a usvojenje krajnja opcija. Zakonom o socijalnoj zaštiti, koji je na snazi od  2012. godine, navedeno je da Centri za socijalni rad smještaju djecu mlađu od tri godine u ustanove samo u hitnim slučajevima, po mogućnosti kratkoročno, dok djetetu ne nađu neki adekvatniji oblik zaštite. Iz tog razloga, prema informacijama s kojima trenutno raspolažem, u toku protekle godine nije bilo usvajanja koja su išla iz našeg doma prema nekim porodicama – rekao je Kajkut.

Psiholog Slavica Tutnjević kaže da komplikacije vezane za trajanje procesa usvojenja mogu ostaviti psihološke posljedice na potencijalne usvojitelje, ali i na djecu kojima prolaze dani bez topline porodičnog doma.

– Ponekad proces zna potrajati godinama, a neizvjesnost, koja je stalno prisutna, dovodi do mnogih pitanja. U tom periodu, potencijalni usvojitelji se suočavaju s poteškoćama koje ih često dovode do nedoumice i mnogih pitanja, u smislu da li su donijeli pravu odluku, da li su na pravom putu, te kakav će ishod biti. S druge strane, imamo djecu kod kojih je to posebno problematično, jer svaki dan koji provedu u čekanju, van porodičnih uslova, za njih je gubitak – rekla je Tutnjevićeva.

PROBNI SMJEŠTAJ

Porodični zakon RS propisuje dva oblika usvojenja – potpuno, koje se odnosi na djecu do pet godina starosti, i nepotpuno, od pet do 18 godina starosti djeteta.

– U 2020. godini podneseno je 26 zahtjeva za usvojenje. Zasnovana su tri usvojenja, od kojih jedno potpuno i dva nepotpuna, ali sva usvojenja nisu zasnovana na osnovu podnesenih zahtjeva iz 2020. godine, nego i ranije podnesenih zahtjeva, odnosno, u 2019. godini podnesena su 23 zahtjeva – kažu iz Centra za socijalni rad, te dodaju da Zakon propisuje i probni smještaj djeteta uz nadzor organa starateljstva od najduže tri mjeseca, a provodi se prije zasnivanja usvojenja.

Izvor: Srpska info