Radovi u sklopu I faze obnove „austrougarske“ tvrđave na Prevlaci, koji su počeli 2019.godine u januaru, zbog korone i nedostatka novca su stali, ali samo privremeno, javlja Dubrovniknet.Hr. U njenu obnovu do sada je uloženo 6 miliona kuna, a u Društvu prijatelja dubrovačke starine i Općini Konavle za nastavak radova očekuju podršku Vlade kao i sredstva koja vjeruju da će dobiti iz EU fondova.

Tvrđavu je na upravljanje od 20 godina dobilo Društvo prijatelja dubrovačke starine, a sporazumom sa Općinom Konavle obavezalo se na njeno uređenje te otvaranje Muzeja austrougarske ratne mornarice, čime će tvrđava prvi put imati civilnu namjenu. Prema projektnom zadatku jedan dio tvrđave služio bi za izlaganje zbirke predmeta Austrougarske ratne mornarice, drugi dio za prikaz važnih događaja u pomorstvu iz Prvog svjetskog rata, od Viške do Otrantske bitke i nekih drugih događaja, a treći dio bi bio za akvarijum, restoran, kafić, suvenirnice, vidikovac.

Rekonstrukcija i uređenje zahtijevaju sredstva EU fondova, a hrvatska Vlada prihvatila je zahtjev DPDS da se objekat proglasi projektom državnog značaja, priča za Dubroniknet.Hr, predsjednik DPDS, Niko Kapetanić:

„Naš dio posla ćemo odradit zajedno sa Općinom Konavle, očekujemo nastavak podrške Vlade. Iznosi su preveliki. Mi to možemo sami obnoviti, ali za 15, 20 godina najmanje. Ali naša procjena je da je trošak obnove same tvrđave jednak trošku komunalne infrastrukture da bi dobili građevinsku dozvolu i mislimo da bi Vlada mogla stati iza toga. Mi smo u fazi izrade projekta, a da bi bio završen treba dobiti građevinsku dozvolu, a za njeno dobijanje moramo proširiti obuhvat radova. Dakle, od države moramo dobiti još jedan dio zapadne tvrđave da bi se svi uslovi zadovoljili“, pojašnjava Kapetanić.

Predsjednik DPDS kaže da je riječ o poljoprivrednom zemljištu koje mora biti pretvoreno u građevinsko zemljište i županija Dubrovačko-neretvanska radi na tom planu, ali nije mogao precizirati kada će to biti gotovo. Apelujuje na nadležne da se radovi ubrzaju.

Bogate zbirke za Muzej

On je istakao da već posjeduju jednu austrijsku zbirku vrijednu preko pola miliona eura, koju stalno dopunjuju i čekaju da je „unesu“ u tvrđavu. Zbirka od 500 predmeta već je nabavljena i pohranjena u depou, a tu su brojni eksponati od kompasa s brodova i posuđa za jelo, do pušaka, sablji, odjeće, odnosno odora ratne mornarice… U zbirci su i razne druge memorabilije, odlikovanja, ordeni, značke i slično, a bogata zbirka sadrži i predmete sa krstarice SMS Saida koja je sudjelovala u Otrantskoj bitki.

Foto: DubrovnikTVnet Dubrovnik

Osim toga, nabavljaju i topove, kao što je jedan iz 60ih godina sa austrijske krstarice. „Naša je misija da se ovdje ne zvecka oružjem, već samo da prikažemo kako je sve izgledalo. Nijedan od njih neće moći da puca jer su to muzejske stvari“, istakao je Kapetanić.

„Mi se borimo za svaku granatu, čauru koja je bila na brodovima Austrougarske mornarice, konzerviramo je, uređujemo da je ovdje izložimo. Planiramo ovdje osim većih topova možda napraviti maketu 1:1 hidroplana. Austrougarska ratna mornarica imala je svoju avijaciju.

Novljanin najbolji pilot

“ Najtrofejniji pilot koji je najviše oborio italijanskih aviona bio je iz Novoga, katolik, roditelji su mu bili Irci (Gotfrid fon Banfild, Herceg Novi, 6. februar 1890. – Trst, 23. septembar 1986., najuspješniji austrougarski mornarički vazduhoplovni pilot u Prvom svjetskom ratu, poznat pod imenom „Tršćanski orao“). On je tu rođen i smatrao se Hrvatom, a tada je Herceg Novi imao 90% Hrvata po popisu, ali ne bih time licitirao“, kazao je Kapetanić.

Od Banfilda u DPSDu posjeduju njegovu kapu, gornji dio uniforme, paradnu sablju, dvogled sa zabilješkama….

“Nije autsrougarska tvrđava”

Kapetanić je kazao da su u Društvu mišljenja da je riječ o dubrovačkoj, hrvatskoj i evropskoj tvrđavi, a ne o austougarskoj kako to mnogi tvrde, navodeći da postoji više važnih razloga za njenu obnovu: kulturno istorijski, politički i ekonomski:

„Kad govorim kulturno povijesni, mi se jednim dijelom vraćamo u srednjeevropski krug, jer cijelo vrijeme govorimo da smo na Balkanu i u Srednjoj Evropi, pa je ovo komponenta kojom se vraćamo u Srednju Evropu i Balkan. Od 1102. bili smo u savezu sa Ugarskom, od 1527. – 1918. sa Austrijom i svim tim zemljama…. Važni dijelovi Austrougarske su danas u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni… Dakle ovdje se mogu spojiti naši susjedi sa istoka i zapada i zar to nije dobar politički razlog da sjutra predsjednik države, Vlade dođe sa svim tim ljudima?“, obrazložio je Kapetanić.

Sve veća psojeta tvrđavi

On je podsjetio da kod tvrđave svake godine dolaze kolone auta iz Austrije, Mađarske, Češke, Slovačke, Italije i ostalih zemalja i otvaranje muzeja mornarice i uređenje tvrđave bilo bi „Meka i Medina“ za tu vrstu turizma, smatra Kapetanić. Dubrovnik ima hotele, kockarnice, istorijsku komponentu, ali ovo je komponenta za šire, za čitavu Evropu:

„Takav jedan muzej otvara nam mogućnosti za razvoj kraja i gospodarski je jako značajan. I danas ljudi i turisti iz Boke kotorske dolaze da vide, pitaju kad će, treba im kulturni sadržaj… Mi ovdje nudimo artefakte austrougarske ratne mornarice, sa restoranom, kafićem, sa par specijalizovanih suvenirnica i kasnije prostorm za igru za majke sa djecom“, naveo je Kapetanić.

Ovakva investicija će najistočniji dio Hrvatske, odnosno Konavala i Dubrovačko-neretvanske županije preporoditi, smatraju u Društvu. Ono vodi takvu politiku da zapošljava samo domaće radnike, pa će tako na tvrđavi raditi stanovnici najbližih sela, kazao je ranije Kapetanić.

Lasić očekuje sredstva EU

Načelnik Općine Konavle, Božo Lasić kazao je za HRT1 da će aplicirati i dobiti sredstva da bi se završio cijeli projekat:

“Predviđamo da će to biti iznos od preko 100 miliona kuna”, kazao je Lasić.

U turističkom smislu to je i te kako značajno za Dubrovnik, ne samo za Konavle, ali naročito za Konavle jer je taj južni dio, uslovno rečeno, slabije razvijen, dodao je Lasić.

Tvrđava ima 6 spratova, 40 kazamata i 4 terase. Građena je od 1850. do 1853. godine, a uz Mamulu i Arzu, jedna je od tri tvrđave koje su štitile ulaz u Boku.

Ministar Radulović: “U vazduhu visi” neriješeno razgraničenje dvije države

Ne zanemarujući ovu vrijednu diverzifikaciju nekadašnjeg odbrambenog fora u turističke svrhe, u “vazduhu visi” neriješeno imovinsko pravno pitanje Prevlake između Crne Gore i Republike Hrvatske, iako privremeno rješenje od 2002.godine za sada funkcioniše besprijekorno, kazao je nedavno za TV Vijesti u emisiji “Načisto”, ministar vanjskih poslova, Đorđe Radulović.

Naime, Crna Gora i Hrvatska imaju različito viđenje “tačke sporenja”, a da bi se za rješavanje pokrenula arbitraža, neophodno je usaglasiti što je predmet spora, istakao je Radulović:

“Hrvatska protokolom smatra da Prevlaka kao teritorija ne treba biti predmet spora i da je moguće pričati samo o razgraničenju na moru. Dok Crna Gora predmet spora doživljava i kao teritorijalno pitanje Prevlake i to je jedan od razloga zbog čega ne možemo da idemo na arbitražu. Ona može da se uspostavi tek kada dvije strane potpišu saglasnost da će da poštuju odluke arbitraže, da ne postoji “ja neću, ti hoćeš”. Moramo imati zajednički što je sporno”, kazao je Radulović.

On je predložio formiranje interresorne komisije, koja će pored Ministarstva vanjskih poslova imati I ljude iz Ministarstva ekonomije, kapitalnih investicija, pravde, MUP-a, ali i nezavisnih eksperata koji poznaju pomorsko i međunardosno pravo. Crnogorska i hrvatska komisija nijesu se prema njegovim riječima sastajale posljednjih 5 godina.

Na Prevlaci su do 2002. godine boravile snage Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

 

Izvor: Dubrovniknet.hr