Danas se u SAD održavaju predsjednički izbori, prema ocjenama analitičara, najvažniji u posljednjih 100 godina.
U Americi se šest sedmica nakon izbora sastaje Izborni koledž, kada 538 elektora biraju novog predsjednika i potpredsjednika SAD.

Aktuelni predsjednik Donald Tramp je na predsjedničkim izborima 2016. godine, prema rezultatima prebrojanih glasova Amerikanaca, izgubio, ali je odnio pobjedu zahvaljujući većem broju elektora.

Amerikanci biraju predsjednika SAD indirektno, sistemom koji se zove Izborni koledž i koji je definisan u drugom članu Ustava. Kada američki građanin glasa, on poručuje predstavnicima svoje savezne države ili elektorima za koga treba da glasaju.

Bez obzira na to sa kolikom većinom je jedan od kandidata pobijedio u nekoj saveznoj državi, svi glasovi elektora idu samo njemu. Izuzetak su dvije države – Mejn i Nebraska, gdje se broj elektora dijeli proporcionalno broju osvojenih glasova.

Elektore biraju političke partije na državnom nivou i oni se izjašnjavaju o predsjedniku i njegovom zamjeniku. Elektori mogu biti i lideri partija ili izabrani zvaničnici.

U nekim slučajevima pojedinci mogu biti i u ličnoj vezi sa predsjedničkim kandidatom, a očigledan primjer za to je bivši predsjednik Bil Klinton koji je bio elektor u Njujorku, a njegova supruga Hilari bila je protivkandidat Trampu.

Broj elektora iz svake američke države jednak je broju predstavnika i senatora u Kongresu odnosno ukupno 538, uz dodatna tri iz oblasti Kolumbija.

Uprkos tome što kandidat Demokratske stranke Džozef Bajden vodi prema rezultatima anketa, izborna trka u takozvanim neodlučnim državama je i dalje tijesna i Tramp bi mogao dobiti neophodnih 270 glasova za sistem Izbornog koledža kojim se utvrđuje pobjednik na izborima.

 

Izvor: Srna