Koji tip zemljišta je najbolji za uzgoj grožđa? Upravo je zemljište jedan od najvažnijih elemenata koji utiču na kvalitet vina. Kada se govori o zemljištu često se mogu čuti izjave poput ove:

Ovo imanje je dobro pozicionirano, dovoljno suho, šljunkovito i prožeto glinom. – Chateau Charmail, Haut-Médoc, Bordeaux

 

 

Šta ova izjava zapravo znači? Uglavnom se postavlja pitanje da li je posebno zemljište neophodno za stvaranje dobrog vina. Odgovor nije jednostavan. Određeno zemljište predstavlja važan faktor za dobro vino, ali su bitni i klima, nadmorska visina, tip grožđa, kao i vrsta vina koja se želi dobiti. Mnogi se pitaju da li je zemljište zaslužno za zemljani ukus pojedinih vina. To nije tačno, iako ova tvrdnja nikada zvanično nije dokazana. Bolje ćemo razumjeti vina ako utvrdimo da postoje četiri tipa zemljišta za uzgoj grožđa, a to su: pijesak, glina, lap i ilovača.

Pijesak

Pijesak je dovoljno suh i zadržava toplotu. U predjelima gdje je klima topla stvaraju se „laganija“ vina blijede boje, manje kiselosti i sa manje tanina. Ako ste čuli za vino iz Svartlanda, Južna Afrika i pri tom uočili koliko su svijetla takva vina, objašnjenje leži upravo u pjeskovitom tipu zemljišta. U predjelima sa hladnijom klimom u vinogradima ovo zemljište zadržava toplotu i dovoljno isušuje tako da nastaju izuzetno aromatična vina. Još jedna velika prednost jeste otpornost na štetočine što doprinosi porastu ogranskog uzgoja grožđa.

Regioni: Barolo, Graves, Lodi

Glina

Glina je pretežno hladnija i zadržava vodu. Postoji nekoliko različitih vrsta glinovitog zemljišta uključujući i ona koja sadrže dosta kreča u sebi. Ova tla se povezuju sa nekim od najsnažnijih crvenih i bijelih vina na svijetu.

Regioni: Rioja, Ribera del Duero, Vosne-Romanée, Chianti, Napa, Barossa 

Lap

Lap zdržava vodu i toplotu. U hladnijim predjelima u kojima ima sunčanih perioda idealna je kombinacija lapa sa krečnjakom. Poprilično je zrnast zbog čega korjen grožđa nekada teško raste.

Regioni: Washington, Oregon 

Ilovača

Ilovača predstavlja otprilike mješavinu mulja, gline i pjeska, ali i organske materije zvane humus. Jako je plodna i zbog nje su vinogradi snažni, energični. Zbog te snage na ovom zemljištu nastaju vina slabijeg ukusa i svjetlije boje. Uprkos tome, ova zemljišta predstavljaju ogroman potencijal za vina koje se proizvode u vinogradima sa striktnim režimom orezivanja.

Regioni: Sonoma, Napa

Šljunak, škriljac i stjene mogu promijeniti temperaturu zemljišta i uticati na njegovu drenažu. Kada je u pitanju Bordo, šljunak u glinenom zemljištu povećava drenažu. Plave stijene škriljca u njemačkoj dolini Mosel zadržavaju sunčevu toplotu što je savršeno za hladnije regione. Dekomponovana vulkanska zemljišta su takođe poznata po tome što zadržavaju vodu što može biti dobro za predjele poput Lansarote u Španiji.

Vjerovatno ste uočili da se neka od pomenutih vina povezuju sa krečnjakom. Iako krečnjak može uticati na proizvodnju odličnih vina, ne mora uvijek biti jedina opcija. Krečnjak nudi dobre nutritivne vrijednosti koje pomažu grožđu da bolje sazri i da bude slađe. Jedinstven je jer zadržava vlagu i u suhom vremenu, ali takođe nudi dobru drenažu po hladnom vremenu. Jedina mana krečnjaka je što uzrokuje nedostatak gvožđa u nekim sortama grožđa, što znači da vinogradari na ovakvom tlu svoje plodove često moraju da đubre.

 

Piše: Draško Bojić
Izvor: divina.ba

 

PROČITAJTE I OSTALE NAŠE TEKSTOVE IZ RUBRIKE “IN VINO VERITAS”