Park čuvenog nekadašnjeg hotela Boka pretrpio je u svojoj unutrašnjosti niz promjena i namjena, međutim u kolektivnom sjećanju i svijesti najdublji pečat ostavilo je rušenje  hotela nakon zemljotresa 1979. Više od 40 godina kasnije, novi hotel nije napravljen, ali je jednako bolno desetkovanje parka.

Od preko 200 biljnih rijetkih vrsta većina je zbog nebrige nestala. Najduže su odolijevale prelijepe visoke palme koje su bile dominantan ukras parka do prije dvije-tri godine. Međutim, nema im spasa ako se nastavi sadašnji „tempo“ napada surlaša. Na žalost, sva su stabla zaražena, a hemijski tretmani su bezuspješni.

Praznina u unutrašnjosti parka “bode” oči. Skoro svake sedmice-dvije  se ukloni po jedno stablo kanarske palme do osnove. Od nekada 34 stabla, ostalo je samo 14. Sadnja novih kultura koje bi nadomjestile nedostatak, „problematično“ je zbog pravnog galimatijasa vlasnika parcele parka koji traje više od 10 godina.

Borba sa surlašem traje od 2016.godine

Prvi napad surlaša u Parku Boka registrovan je 2016, godinu nakon što je napao stabla u Herceg Novom. Samo godinu kasnije, utvrđeno je da su skoro sve palme u parku zaražene, a hemijski tretmani nijesu djelovali:

Foto: Komunalno Stambeno Herceg Novi

„U Parku Boka bilo je ukupno 34 palme od kojih je 26 bilo u tkz. javnom dijelu, dok je 8 bilo na privatnoj površini (parcela Gradske kafane). Trenutno ih ima 14, osam na javnom dijelu i šest na parceli Gradske kafane. Još 2016. godine je preko 50% palmi bilo zaraženo. Od 2017.godine sve palme na prostoru Parka Boka, računajući i one na privatnoj površini, označene su kao zaražene“, potvrdili su Radiju Jadran u Komunalno stambenom preduzeću, koje je zaduženo za tretman na javnim površinama.

Tretmani bez efekta

Tretiranje hemijskim sredstvima obavlja se u kontinuitetu od 2016. godine u skladu sa Akcionim planom koje je tada donijelo sada bivše Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u skladu sa promjenama preporuka Fitosanitarne inspekcije. Palme u dijelu parcele Gradske kafane dodatno je tretirala firma iz Hrvatske, međutim, bez efekta:

„Park Boka je od 2017.godine označen i kao posebno važna lokacija za vizuelni identitet grada pa su palme na ovoj lokaciji-u dijelu javnog prostora, pored redovnog hemijskog tretiranja imale i poseban status. Na osnovu javnog tendera koje je raspisalo nadležno ministarstvo određena je firma koja je dopunski tretirala na posebno važnim lokacijama. To tretiranje podrazumijevalo je injektiranje posebnih hemijskih preparata. U našoj opštini na ovaj način tretirane su palme na javnoj površini u sklopu Parka Boke i na Škveru. Na žalost, ni jedan od ovih tretmana nije bio efikasan u borbi protiv surlaša“, konstatuju u Komunalno stambenom.

Koja biljna kultura može zamijeniti palme?

 To da li će na mjestu uklonjenih palmi biti novih zasada, u nadležnosti je opštinskog Sekretarijata za komunalne djelatnosti I ekologiju, u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima i posebnim tretmanom Parka Boka, s obzirom da više od 10 godina traje imovinsko pravna borba među vlasnicima.

„U skladu sa Akcionim planom bivšeg Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja – Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove definisane su vrste koje se ne preporučuju za sadnju zbog velikog rizika od zaraze. Nikada nije donešena striktna odluka o zabrani uvoza ili sadnje određenih vrsta, ali je preporuka da se određene vrste ne koriste. Odluka o tome koje bi vrste biljaka trebalo zasaditi na ovoj lokaciji u nadležnosti je Sekretarijata“, navode u KS.

Od 2015.godine,kada je U Herceg Novom zabilježen prvi napad surlaša, do danas, sa javnih površina KS preduzeće ukupno je uklonilo 299. Ipak, tačan broj uklonjenih palmi u preduzeću ne znaju, s obzirom da su, kako objašnjavaju, neke palme uklanjala  druga angažovana preduzeća Ministarstva poljoprivrede u dogovoru sa Sekretarijatom za komunalne djelatnosti. U većem dijelu ona su se odnosila na privatne površine, ali je bilo stabala i na javnim.

Podsjećamo da je samo u parku PZU Bolnica Meljine palmin fond činio  preko 80 palmi, nešto manje je bilo u krugu i parku Institiuta Igalo, a lepezasta stabla krasila su i brojne druge privatne posjede. Po nekim procjenama Herceg Novi je ostao bez više od 1000 stabala.

„Po Planu i program rada, KS je do 2015. godine brinulo o ukupno 365 palmi na javnim površinama, jer nijesu sve bile u njihovoj nadležnosti. Od tog broja do sada je „skinuto“ 158. Ostale palme još uvijek se tretiraju, ali je na većini konstatovano prisustvo surlaša“, ističu u KS.

Foto: Komunalno Stambeno Herceg Novi

Ministarstvo poljoprivrede je kao pomoć, u više navrata dostavljalo određen broj sadnica kao zamjenu, uglavnom sadnice mimoze, maslina i primorskog bora.

Surlaš sa kanarskih prelazi i na šamerops palme

U startu, zaraza palminim surlašem konstatovana je isključivo na kanarskim palmama (Phoenix canariensis). U posljednjih godinu konstatovano je prisustvo surlaša i na nekim primjercima šamerops palmi. U drugim regionima Mediterana uveliko je već konstatovano prisustvo na ovoj vrsti palme. Upravo iz ovog razloga sve palme su od međunarodnih institucija koje se bave zaštitom bilja označene kao izuzetno rizične za sadnju.

 

Izvor: Radio Jadran