Tokom sedmice koja je za nama čitaoci našeg portala imali su priliku da se izjasne o temi koja nikada ne gubi na aktuelnosti u doba pandemije, a to je organizovanje nastave u školama.

Nastava trenutno funkcioniše po principu časova od 20 minuta, a đaci su podijeljeni u grupe uz obavezno nošenje zaštitne maske i poštovanje svih epidemioloških mjera. Obrazovni sistem je jedan od najpogođenijh trenutnim stanjem koje je nametnula pandemija korona virusa. Znanje koje će đaci ove generacije steći i ponijeti sa sobom iz školskih klupa biće daleko oskudnije u odnosu na prethodne generacije. Koliko uopšte gradivo može da se savlada za 20 minuta časa te se na adekvatan način plasira djeci kojoj ovaj period predstavlja doba razvijanja i formiranja u buduće akademske građane ove zemlje?

Ministarstvo prosvjete i kulture poslalo je zahtjev proteklih dana Institutu za Javno zdravstvo Republike Srpske da se razmotri trenutna situacija i mogućnost da se funkcionisanje nastave vrati na stari princip, a to je trajanje časa 45 minuta. Međutim, ministarka prosvjete i kulture Natalija Trivić juče je izjavila da iz ministarstva nisu optimistični po pitanju usvajanja njihovog prijedloga.

Uzevši u obzir da se ova tema tiče svakog od nas, odlučili smo da damo priliku čitaocima našeg portala da se izjasne o ovom pitanju. Na osnovu rezultata, mišljenje naroda je podijeljeno. 38,89% glasova dobila je opcija u kojoj su čitaoci saglasni sa vraćanjem časova na 45 minuta, dok  26,67% čitalaca smatra da su časovi od 30 minuta bolja opcija.

A šta kažu naši đaci i profesori? Učenica trebinjske Gimnazije rekla je za Padrino radio da smatra da su časovi od 30 minuta najbolja opcija.

“Mislim da nas trebaju vratiti u školske klupe makar na pola sata, s obzirom da kafići rade do 10 časova, da su svako veče puni, a nama ne daju da se spoje razredi, pa se nadam da će odlučiti da se stanje vrati koliko toliko u normalu”, rekla je mlada Trebinjka.

Sa njom je saglasna još jedna srednjoškolka koja je istakla da su mjere koje su trenutno na snazi prilično zbunjujuće.

“Ja smatram da se epidemiološke mjere koje su propisane školama i gradu potpuno ne poklapaju, grad je pun ljudi dok je u školama vrijeme za učenje ograničeno i broj učenika je smanjen po razredima i smatram da bi časovi trebali da se vrate na makar 30 minuta i da se razredi ponovo spoje”, istakla je ona.

Sa pojavom pandemije posao profesora je takođe pretrpio velike promjene. Rad u grupama,  pauze od dva do tri sata između časova i brojni izazovi sa kojima se suočavaju u ocjenjivanju svojih učenika, doveli su do toga da profesori pored uobičajnih šest, u toku dana imaju i po 12 časova.

Vraćanje časova na 45 minuta za njih bi značilo olakšanje ali, kao što ističe Sonja Milišić, profesor Centra srednjih škola, i određen rizik.

“Odgovor za ovu situaciju tražiti je veoma diskutabilno iz prostog razloga što za 20 minuta časa mi ne možemo da ispunimo sve pedagoške standarde, to je prosto nemoguće. Djeca ne mogu da usvoje dovoljno znanja koliko bi trebala. Od njih ne možete potom da tražite ono što za vrijeme časa nisu uspjeli da usvoje. Svi su na gubitku, a najviše djeca. Mi kao prosvjetni radnici, radimo dupli posao, jer idemo iz grupe u grupu. Kada uzmemo u obzir stanje trenutno gdje imamo i povećan broj zaraženih, vratiti časove na 45 minuta je priličan rizik”, istakla je Milišić.

Naglašava da naspram toga  imamo situaciju da djeca sjede u učionici 20 minuta na času, a posle idu u kafić potpuno normalno i da bi trebalo napraviti balans između te dvije sfere.

Profesor harmonike Stefan Škorić ipak je mišljenja da su časovi od 45 minuta ono čemu treba težiti u narednom periodu.

“Mislim da bi ove epidemiološke mjere trebale da se obustave iz razloga što su učenici u jako velikoj zabuni, prosto ne mogu da postižu sve obaveze na časovima koji traju 20 minuta u osnovnoj školi i u muzičkoj školi 30 minuta. Količina gradiva koje treba da se pređe je velika, a vrijeme trajanja časa je kratko. Tako da mislim da bi trebalo da se vrati sve u normalu. Čas od 45 minuta kao što je i propisano u pedagoškom zakonu”, poručio je Škorić.

Najbolje rješenje za trenutnu situaciju školaraca i njihovih profesora očekujemo u predstojećem periodu. Situacija sa korona virusom u našoj zemlji oscilira iz dana u dan, a iz Instituta upozoravaju da sa početkom proljeća i ljepšeg vremena možemo da očekujemo i novi talas. Ono što je izvjesno jeste da znanje današnjih generacija trpi posljedice situacije i da su uprkos svim naporima da obrazovanje održi nivo uspješnosti, po glasovima većine promjene ipak neophodne.

Od toga zavisi i naša budućnost jer kako izreka kaže “najveća nada svake zemlje leži u primjerenom školovanju mladih”.

 

 

 

 

Svetlana Grbić

HP, februar 2021.