Pravi ljubitelji morskih plodova znaju da ukus svježih račića ne može ništa da zamijeni. Međutim, odmrzavanje je jednostavnije od pripreme svježih račića u “oklopu”, a i puno je onih koji ili nikada nisu ni pokušali da ih spreme sami ili ih čak nisu ni probali.

Škampi i gambori manji su rođaci jastoga, vrlo popularni i široko rasprostranjeni, a pripremaju se na razne načine – na buzaru, na gradele, u rižotu ili s tjesteninom. Mnogi ih obožavaju jesti, ali često zapravo nisu sigurni jedu li škampe ili gambore.

Kada su u ljušturi, škampi i gambori vrlo su slični. Međutim, škampi su račići narandžasto-ružičaste boje, imaju karakteristično duga i tanka kliješta, kao i duge noge. Njihov rep sastoji se od povezanih kolutića u nizu, a svaki kolutić na bočnim stranama ima špičasti završetak, dok se na kraju repa nalazi nešto slično malom peraju, nalik lepezi. Kod škampa se, kao delikatesa, najviše cijeni donji dio trupa. Njegov ukusan i blago sladunjav ukus zavisi od temperature mora u kojem je škamp živio, jer što je voda hladnija, to je meso ukusnije.

Za razliku od škampa, gambori su račići bez kliješta, obično svijetlocrvenkaste boje ili boje breskve, koje često zovu i kozicama. Imaju vrlo kratke noge, slabiju i mekšu ljusku i uži rep od škampa.

Gambori imaju dosta kraće noge, uži rep i mekšu ljušturu u poređenju sa škampima, a razlikuju se i po svojoj veličini, te postoje veliki, srednji ili mali gambori (koji se nazivaju gamboreli).

Gambori su niskokalorični, sadrže manje od 100 kcal na 100 g namirnice, a njihov nutritivni profil izuzetno je zanimljiv. Naime, oni uopšte ne sadrže ugljikohidrate, dok gotovo 90 odsto energetske vrijednosti dolazi od proteina, a ostatak od masti.

Što se tiče sastava mikronutrijenata, sadrže više od 20 vitamina i minerala, uključujući oko 50 odsto preporučenog dnevnog unosa selena, antioksidansa koji može pomoći u smanjenju upale te očuvanju zdravlja srca.

Jedan su od najboljih prehrambenih izvora joda, koji je važan za održavanje funkcije štitne žlijezde te razvoj mozga kod fetusa. Osim toga, gambori su izvrstan izvor omega-3 masnih kiselina te astaksantina, koji mogu blagotvorno djelovati na zdravlje srca.

Gambori i holesterol

Sto grama mesa gambora sadrži oko 195 mg holesterola, što je više od 65 odsto preporučenog dnevnog unosa. Ovo je jedan od glavnih razloga zbog kojeg ljudi najčešće zaziru od konzumacije prvenstveno gambora, ali i ostalih morskih plodova. Uopšteno je poznato da se povišen nivo holesterola u krvi nalazi u podlozi za razvoj različitih bolesti srca i krvnog sistema, ali taj strah nije u potpunosti opravdan.

Istraživanja pokazuju kako povećan unos holesterola iz hrane kod većine zdravih ljudi ne utiče na promjenu vrijednosti holesterola u krvi.

Tek četvrtina zdrave odrasle populacije osjetljiva je na holesterol koji potiče iz hrane, dok za ostale ima vrlo mali uticaj na promjenu nivoa holesterola u krvi. To se objašnjava time da većinu holesterola proizvodi jetra, a kada se unosi hrana bogata holesterolom, proizvodnja u jetri se smanjuje.

S druge strane, gambori sadrže brojne tvari, kao što su omega-3 masne kiseline te astaksantin, koji blagotvorno djeluju na zdravlje cijelog organizma, a pogotovo na srce i krvni sistem.

Rezultati studije objavljene u časopisu “Nutrition Research and Practice” pokazali su kako žene koje su redovno konzumirale morske plodove, prvenstveno gambore, imaju značajno niže vrijednosti ukupnih triglicerida te krvnog pritiska u odnosu na one žene koje nisu konzumirale morske plodove.

Takođe, istraživanje sprovedeno na više od 13.500 osoba pokazalo je kako ona grupa ispitanika koja redovno konzumira gambora nema povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti u poređenju s grupom koja ih uopšte ne konzumira.

Gambori u kuhinji

S obzirom na to da je priprema gambora vrlo brza i laka, jednostavno ih je uklopiti gotovo u svaki obrok. Opcije su brojne, pa tako možete napraviti hladne ili tople salate s gamborima i različitim žitaricama poput heljde, prosa ili kus-kusa u kombinaciji s lisnatim salatama te ostalim sezonskim povrćem. Različite vrste tjestenine, rižota ili buzare takođe su izvrstan izbor.

 

Količina % preporučenog dnevnog unosa
Energetska vrijednost  99 kcal 5
Proteini  20,9 g 42
Masti 1,1 g 2
Željezo 3,1 mg 17
Selen 39,6 µg 57
Niacin 2,6 mg 13
Omega-3 masne kiseline 347 mg
Holesterol 195 mg 65
Ugljikohidrati 0 0
Vitamin B12 1,25 µg 25
Fosfor 137 mg 14
Cink 1,6 mg  10
Magnezijum 34 8

Gambori u marinadi od piva

Potrebno je:

1.500 g gambora

2 dl piva

pola čili papričice

2 režanja bijelog luka

so

svježe mljeveni biber

Priprema:

Gambore očistite i marinirajte navedenim sastojcima. Prekrijte i ostavite dva do tri sata u frižideru. Gambore složite na štapić na ražnjiće i pecite na roštilju ili u tavi uz povremeno premazivanje preostalom marinadom.

Škampi i gambori na buzaru

Kada je u pitanju crvena buzara, gambori i škampi su osnova ovog jela. Proces pravljenja buzare počinje tako što se zagrijava maslinovo ulje u nekom većem tiganju ili voku. Ulje se zagrijava tek oko minut, dok ne izgubi boju.

Potom se dodaje sitno sjeckan bijeli luk, koji treba da promijeni boju u svijetlobraon prije nego što dodate vino (bijelo ili crveno). Kada sav alkohol ispari (primijetićete da nema mjehura), smjesi se dodaje sok od paradajza. Gambori ili škampi se dodaju na samom kraju i prže se sve dok ne promijene boju u svijetloroze ili narandžastu.

Nijedan recept nije potpun dok se nakon dinstanja ne začini s malo peršuna i ne pojača ukus s malo soli i bibera. U zavisnosti od toga koliko vode otpusti meso, škampi ili gambori na buzaru mogu se napraviti i s gušćim sosom. To se najuspješnije čini tako što se u sos dodaju prezle (krušne mrvice), ali vodite računa da ne pretjerate, jer sos za buzaru sa škampima i gamborima treba da bude srednje gustine, slično sosu za bolonjeze pastu.

 

Izvor: Nezavisne