Najveći proizvođači i veletrgovci najavljuju gašenje firmi u Republici Srpskoj i preseljenju sjedišta i pogona u Federaciju BiH ukoliko Narodna skupština Republike Srpske usvoji Nacrt zakon o porezu na dobit čiji je predlagač Vlade RS, saznaje poslovni portal CAPITAL.ba.

Najveće preostale kompanije u Republici Srpskoj sa kojima je CAPITAL razgovarao ogorčeni su Nacrtom Zakona o porezu na dobit, preciznije članom 21., kojim se rabat, koji ulaze u poresku osnovicu, ograničava na maksimalno tri odsto vrijednosti prihoda od prodaje.

Hemofarm“ Banja Luka, jedina fabrika lijekova u Republici Srpskoj i najveća srbijanska investicija poslije „Telekoma“, „Banjalučka pivara“ i najveća veletrgovina farmaceutskim proizvodima „Interpromet“ Novi Grad, samo su neke od firmi koje upozoravaju na katastrofalne posljedice predloženog Zakona.

rabat

 

Veselinović: „Pitaju nas do kada ostajemo u RS“

hemofarmUsvajanje Zakona sa ovim članom dovelo bi preduzeća iz Republike Srpske u nekonkurentan položaj u odnosu na preduzeća iz Federacije BiH. Zakon o porezu na dobit FBiH ne poznaje ograničenje rabata, tako da se preduzeća iz Federacije mogu prilagoditi trenutnim tržišnim uslovima, pri čemu im dati rabat umanjuje njihovu poresku osnovicu“, izjavio je danas za CAPITAL Aleksandar Veselinović direktor „Hemofarma“ jedine fabrike lijekova u Republici Srpskoj.

Predloženi Zakon o porezu na dobit bio bi „kap koja je prelila čašu“ strpljenja privrednika u Republici Srpskoj.

Čak i prije ovog nacrta Federacija je imala daleko povoljnije poreske zakone, što je i dovelo do preseljena značajnog broja firmi iz RS u Federaciju koje su, prosto, iskoristile prednosti koje pruža tamošnji poreski sistem. S druge strane, nama u Hemofarmu, a vjerujem i ostalim privrednicima, sve češće se postavlja pitanje: „Do kada ostajete u RS“? Iskreno se nadam da će zakonodavac imati sluha i uvidjeti da će predloženi član Zakona neminovno dovesti do još veće nekonkurentnosti firmi iz RS u odnosu na firme iz Federacije BiH“, upozorava Veselinović.

Hemofarm Banjaluka je jedina fabrika lijekova u RS i jedan od nosilaca cjelokupne farmaceutske industrije BiH. Oko 200 radnika, na 10.000 m2 proizvodnog kompleksa, proizvodi oko 650 miliona tableta godišnje i ostvaruje promet od oko 50 miliona KM. Osnivač fabrike u Banjaluci je vršački Hemofarm koji je od 2006.  član njemačke STADA Grupe, jedne od najvećih generičkih farmaceutskih kompanija u Njemačkoj.

 

„Interpromet“: Ovo će nas potopiti

interprometNajveća veleprodajna firma farmaceutskih proizvoda u Republici Srpskoj „Interpromet“ Novi Grad sa godišnjim prometom većim od 70 miliona KM i sa više od 200 zaposlenih radnika, otvoreno najavljuje preseljenje sjedišta u Federaciju BiH.

Ukoliko ovaj Zakon bude usvojen nama preostaju samo dvije opcije, gašenje firme ili preseljenja sjedišta u Federaciju BiH. Na tržištu veleprodaje farmaceutskih proizvoda mi se borimo sa još 3-4 jaka konkurenta iz Federacije BiH oko cijene koja se razlikuje u pola procenta. Ovim Zakonom mi potpuno ispadamo iz igre, jer ćemo biti u znatno nepovoljnijem položaju“, kaže za CAPITAL direktor „Interprometa“ Dragan Pilipović.

On ističe da je i bez ovog zakona gotovo nemoguće boriti se sa kompanijama iz ove branše čije je sjedište u FBiH, jer oni dolaze sa duplo većeg tržišta i na kojem je povoljnija poreska politika.

„Banjalučka pivara“: Greška koju će platiti kupci

pivaraZa proizvođača poput Banjalučke pivare, naknadni rabat je jedini način da na neki način, kontrolišu svoje kupce, stimuliše prodaju svojih proizvoda, povrat ambalaže, kao i naplatu. Sa svakim kupcem se, unaprijed, ugovorom i aneksima ugovora definišu uslovi, koji moraju ispuniti, poput plana prodaje, čuvanje proizvoda i ambalaže u odgovarajućim uslovima, povrat prazne ambalaže, pravovremeno plaćanje obaveza za kupljenu robu, da bi mogli ostvarili pravo na određeni rabat“, kaže za CAPITAL Mirjana Jovanović direktor finansijsko-informatičkog sektora Banjalučke pivare.

MF: Sprečavanje zloupotreba preko leđa proizvođača

Na poreskom savjetovanju koje su sa privrednicima održali predstavnici Ministarstva finansija Republike Srpske, kako saznaje CAPITAL, kao razlog ograničenja rabata na tri odsto, navedeno je „pojednostavljenje pripreme poreskog bilansa i približavanje finansijskom bilansu“.

Međutim, ovdje to konkretno nije slučaj, jer se u finansijskom bilansu ukupno odobreni popusti smatraju stavkom, koja umanjuje prihod, a ne samo dio, kao što se predlaže za poreski bilans.

Stručnjaci smatraju da su neopravdani i drugi argumenti kojima Vlada pokušava da progura ovo zakonsko rješenje.

Predstavnici Ministarstva finansija rekli su privrednicima da žele spriječiti zloupotrebe, jer se prekomjernim izdanim popustima/rabatima firme dovode do gubitaka, da se ovo uvodi zbog poslovanja sa povezanim stranim licima u inostranstvu, te da se želi pomoći privrednicima, koje kupci uslovljavaju ogromnim rabatima (iz konteksta se moglo zaključiti da Ministarstvo finansija ovdje „cilja“ na velike trgovinske lance).

Zaista, nije jasno kako će se priznavanjem samo tri odsto naknadnog rabata (rabat, koji se izdaje preko knjižnog odobrenja, u odnosu na rabat, koji se izdaje na fakturi) kao rashoda u poreskom bilansu riješiti bilo koja od navedenih stavki, smatraju ekonomisti.

Oni ističu da se rabatom u visini od tri odsto od prihoda od prodaje ne mogu pokriti svi troškovi logistike i distribucije. Treba imati u vidu da distributeri snose troškove svojih zaposlenih, prevoznih sredstava, objekata u kojima posluju, rizik naplate od maloprodaje, itd. Da se svi ovi troškovi mogu pokriti sa samo tri odsto rabata, proizvođači bi ih sami snosili.

Drugo, svaka firma pojedinačno odlučuje koliko vrijedi usluga, koju za nju obavljaju njeni kupci i ona zavisi u potpunosti od vrste proizvoda i grane industrije, u kojoj se posluje. Ukoliko tu uslugu vrednuje isključivo unaprijed (putem rabata na fakturi), suočava se sa vrlo velikim rizikom da tu uslugu ne dobije u skladu sa svim očekivanjima.

Država priznaje da ne može kontrolisati loše, pa kažnjava dobre

porezMislimo da se vrlo lako može utvrditi šta čini sastavni dio poslovanja jedne firme, a šta su malverzacije, kojima se želi stvoriti šteta firmi ili dozvoliti odliv vrijednosti u inostranstvo. Ono što posebno smeta je to što ovakvim oporezivanjem vlasti sigurno neće spriječiti tzv. uslovljavanje visine rabata, koja dolazi od kupaca – to što će nama porasti obaveza prema državi sigurno neće spriječiti bilo kog kupca da traži ono što smatra da mu pripada za njegov rad“, ističu privrednici.

Duplo oporezivanje!

Uvođenjem ograničenja na priznavanje naknadnog popusta kao rashoda privreda se opterećuje. Sav naknadni rabat ulazi u poresku osnovicu kao prihod na strani kupca u punom iznosu – dakle, on je već predmetom oporezivanja porezom na dobit. Dio rabata iznad 3% (koji, dakle, ne umanjuje prihod u poreskom bilansu) na ovaj način će postati poreska osnovica i na strani prodavca, te je taj nivo “prihoda” dva puta sastavni dio osnovice za obračun istog poreza – poreza na dobit, što narušava konkurentnost privrednih subjekata iz Republike Srpske, objašnjava Mirjana Jovanović, direktor finansijsko-informatičkog sektora „Banjalučke pivare“.

 

Komentar: Princip „ležećeg policajca“

Set zakonski reformi koje je Vlada uputila u skupštinsku proceduri, umjesto najavljenog olakšanja privrednog ambijenta, mogao bi postati kamen oko vrata već posrnuloj privredi. Ukoliko ne budu slušali glas poslovne zajednice, Vlada će zakomplikovati poslovanje, i ovo malo proizvođača što je ostalo u RS, postaće nekonkurentno i biti prisiljeno staviti katanac na kapiju. Reforme se provode u saradnji sa poslovnom zajednicom. Vlast mora pronaći drugi način da spriječi transferne cijene i sumnjivo poslovanje sa povezanim pravnim licima.

Vlada se prečesto koristi principom „ležećeg policajca“. Ukoliko ne možeš pronaći i kazniti par bahatih vozača koji brzo voze, postaviš „ležeće policajce“ pa kazniš i one vozače koji poštuju propise, tako što će ubrzano potrošiti amortizete, trap i gume. Taj princip je već primijenjen kod PDV-a, uz obrazloženje da se ne može uvesti dvije stope PDV jer država, eto, ne može kontrolisati eventualnu utaju.

Vlada ne smije kažnjavati dobre privrednike, jer time otvoreno priznaje da nije sposobna pronaći i kazniti loše.

 

Izvor: Capital.ba