Kako bi se aktuelna finansijska kriza, a posebno krah bankarskog sektora u Grčkoj, mogli odraziti na finansijsko i ekonomsko stanje u zemljama regiona Balkana?

 

Zvaničnici finansijskih institucija u većini zemalja balkanskog regiona tvrde kako te zemlje skoro da neće osjetiti aktuelnu krizu u bankarskom sektoru Grčke. Dosad je jedino Srbija poduzela određene mjere u cilju pojačanog praćenja i ograničenja transakcija tamošnjih banaka s matičnim bankarskim grupacijama u Grčkoj.

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je saopćila da BiH ne bi trebala osjetiti bilo kakve veće promjene u svome finansijskom sistemu.

“Grčke banke ne posluju u BiH, te stoga BiH ne treba očekivati bilo kakve negativne implikacije po finansijski sistem u BiH, budući da bankarski sektor u BiH nije izložen grčkim bankama, i neće biti direktnog uticaja kao što to može biti u zemljama u regionu kao što su Makedonija, Srbija, Albanija i Bugarska gdje su prisutne grčke banke i firme”, navode iz CBBiH.

Dodaju također kako Grčka nije značajan trgovinski partner BiH te i u tom kontekstu ne treba očekivati poremećaje.

– Bez značajnijeg uticaja po privredu BiH i Hrvatske –

Stanje direktnih investicija u BiH iz Grčke, prema posljednjim raspoloživim podacima, ne prelazi 1,4 miliona KM.

“U slučaju izlaska Grčke iz eurozone može se očekivati deprecijacija eura. S obzirom na to da je domaća valuta KM fiksno vezana za euro, deprecijacija eura bi značila automatsko slabljenje i KM u odnosu na druge valute. Međutim, i ova dešavanja ne bi trebala imati značajan uticaj po privredu BiH, jer su glavni trgovinski partneri BiH zemlje okruženja, koje ili svoju valutu prilagođavaju u odnosu na euro ili koriste euro kao domaću valutu”, navodi CBBiH.

U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) za AA su kazali kako su direktne trgovinske veze Hrvatske sa Grčkom na vrlo nezavidnom nivou. U Hrvatskoj ne posluje nijedna grčka banka, a direktna izloženost hrvatskh banaka prema Grčkoj vrlo je mala, oko oko 14 milijuna kuna u pasivi i manje od jedan milion kuna u aktivi banaka.

“K tome, izravne trgovinske veze s Grčkom relativno su slabe (u razdoblju 2012.-2014. udio Grčke u ukupnom hrvatskom robnom izvozu u prosjeku je iznosio 0,9 posto, a u robnome uvozu 0,4 posto), a zanemarive su i izravne financijske veze s tom zemljom (prema preliminarnim podacima o inozemnom dugu, dužnička potraživanja prema grčkim rezidentima na kraju marta 2015. godine iznosila su oko 130 tisuća eura, dok su istovremeno obveze domaćih sektora prema grčkim vjerovnicima bile 74,5 miliona eura)”, naveli su iz HNB-a.

Dodaje se kako posljednja dešavanja u Grčkoj ne mogu imati značajne efekte na bankarski sistem u Hrvatskoj.

“Aktuelna događanja oko dužničke krize u Grčkoj, kao i odluka Evropske centralne banke (ECB) o zamrzavanju iznosa kredita iz primarne emisije grčkim bankama, ne mogu imati značajne izravne učinke na bankovni sustav naše zemlje i na gospodarstvo u cjelini. Eventualni neizravni učinci, a to su oni povezani s kretanjima na deviznim tržištima i tržištima kapitala, ovisit će o reakcijama tih tržišta kako na trenutne događaje, tako i na ono što će se dešavati idućih dana”, poručili si iz HNB-e.

– Grčke banke u Srbiji redovno posluju –

Narodna banka Srbije (NBS) je odmah nakon pogoršanja finansijskog stanja u Grčkoj saopćila da će grčke banke u Srbiji nastaviti redovno da posluju sa svojim klijentima. NBS ističe da su banke u Srbiji u većinskom grčkom vlasništvu likvidne i solventne, što im omogućava da nesmetano i bez eksterne pomoći uredno posluju i obezbede neophodan finansijski servis svojim klijentima.

Ipak, NBS je uveo određene mjere u cilju pojačanog praćenja i ograničenja transakcija grčkih banaka s matičnim bankarskim grupacijama.

“Mere koje Narodna banka Srbije od danas primenjuje u odnosu na banke u većinskom grčkom vlasništvu, polazeći od mogućeg razvoja situacije u pogledu grčke krize, odnose se pre svega na pojačano praćenje i ograničenje transakcija ovdašnjih banaka s matičnim bankarskim grupacijama i imaju za cilj preventivno delovanje radi sprečavanja prelivanja bilo kakvih negativnih efekata na bankarski sektor Srbije”, naveli su iz NBS-a dodavši kako te “mere ne sadrže nikakva ograničenja u odnosu na deponente i štediše ovih banaka, koji mogu i dalje slobodno da raspolažu svojim sredstvima u punom iznosu”, nego su preventivnog karaktera.

Centralna banka Crne Gore (CBCG) je poručila kako većina prognoza ukazuje da neće biti većih dugoročnih negativnih posljedica po Evropsku uniju (EU) kao cijelinu, već se više očekuju kratoročne negativne posljedice po EU.

– Indirektni efekti krize se ne mogu isključiti –

“Ipak, ova nestabilnost će sigurno imati određene posljedice u vidu smanjenog interesovanja investitora za EU, a moguće je i određeno slabljenje eura, zbog neizvjesnosti oko statusa Grčke u eurozoni”, kazali su u CBCG dodajući da se grčka kriza neće previše odraziti na Crnu Goru.

Navode da domaće i međunarodne analize ukazuju da će Crna Gora biti u grupi zemalja koja neće značajnije osjetiti posljedice grčke krize.  Dodali su ipak kako se ne mogu isključiti određeni indirektni efekti koji će se osjetiti u finansijskom sistemu Crne Gore.

“Negativni indirektni efekti se mogu manifestovati kroz negativan uticaj grčke krize na neke od naših partnera koje su u većoj mjeri povezane sa Grčkom, odnosno njihovo prelivanje kroz eksterne odnose sa ovim zemljama. Pozitivni indirektni efekti su mogući, jer će vjerovatno jedan broj turista zbog nestabilnosti odustati od putovanja u Grčku, čime se otvara mogućnost za privlačenje više turista u Crnu Goru”, poručili su iz CBCG-a.

 Izvor: 6yka.com