Nakon prilično neopravdane euforije zbog navodno odličnih rezultata sezone, prvi brojevi temeljene na analizi poslovanja domaćih hotela ukazuju na to da će financijski rezultati ovog sektora na kraju godine vjerojatno biti poražavajući.

Visoka nivo gubitka

Prema analizi mjesečnih financijskih izvještaja za period od siječnja do kraja oktobra u koju je bilo uključeno 119 hotela i 32 kampa, računica pokazuje da je hotelski sektor u glavnoj sezoni, dakle isključivo u avgustu, septembru i oktobru izgubio ukupno 72 posto prihoda, odnosno uprihodio je tek 28 posto prihoda ostvarenog u istom periodu prošle godine, i to kao posljedicu pada broja noćenja od 64 i pada prihoda po noćenju od 22 posto.

A ako pad prihoda u glavnoj sezoni, kad nije bilo ograničenja kretanja, premašuje 70 posto, pitanje je što sektor može očekivati kad se u financijske rezultate na kraju godine uključi period predsezone, koje uopće nije bilo, kao i nepostojeće posezone s obzirom na to da su države nove mjere ograničenja kretanja počele uvoditi već krajem oktobra.

Autori istraživanja pretpostavljaju da će visoka razina gubitaka potencijalno ugroziti financijsku poziciju velikog dijela hotelskih kompanija, podsjećajući na primjer Valamara, jedne od najuspješnijih domaćih kompanija, koja je nedavno procijenila da bi na kraju godine mogla ostvariti 30 posto lanjskog prihoda. Emanuel Tutek, partner u BlueRock Consultingu, kaže kako bi, s obzirom na Valamarovu financijsku situaciju, mnoga manja i srednja hotelska poduzeća ove godine mogla gledati scenarij zbrajanja gubitaka i ozbiljnih financijskih obnove.

“Već vidimo značajne promjene na tržištu: mnogi sezonci nisu imali posao, plaće su smanjene, hotelijeri i ugostitelji su ‘na aparatima’, prodaja hotela je smanjena, nove investicije su na čekanju. U nastavku, odnosno u srednjem roku, možemo očekivati porast broja transakcija, ali po nižim cijenama, pogotovo manjih hotelskih lanaca i individualnih hotela koji se pod financijskim pritiscima i izloženosti višoj razini rizika lakše odlučuju na prodaju. Što se tiče velikih hotelskih kuća koje čeka razdoblje oporavka, eventualno se može očekivati optimizacija portfelja kojom će se riješiti pojedinih objekata koji neće biti u budućem fokusu”, kaže Tutek.

Gledajući hotelski i kamp smještaj na razini cijele zemlje, autori upozoravaju kako je tijekom sezone ostalo zatvoreno 41 posto hotela, prihod po sobi pao je u ta tri mjeseca 54 posto, ali je pohvalno da su cijene pale samo 6 posto, što znači da su hotelijeri izbjegli rat cijenama, a to sektor smatra pozitivnim zbog dugoročnog pozicioniranja i planiranja oporavka u idućim godinama.

Otpornost

Najveću otpornost na korona-krizu u samom srcu sezone, upozoravaju autori istraživanja, pokazao je hotelski smještaj sa pet zvjezdica ostvarivši najmanje smanjenje nivoa zauzetosti i najmanji pad cijena – zauzetost im je pala 24, prosječna cijena sobe 1, prihod po sobi 43, a noćenja u sezoni 59 posto, dok je najslabije rezultate pokazao smještaj kategorije tri zvjezdice.

Ovdje se, naime, vidi pad zauzetosti u sezoni od 45 posto, što pokazuje da se dobar dio tih kapaciteta uopće nije otvorio, prihoda po sobi 50 te noćenja 68 posto, no iznenađuje da su oni jedini uspjeli u korona-sezoni ostvariti rast prosječne cijene soba od šest posto.

Dekanica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sandra Janković kaže kako je to posljedica toga što je ove godine u hotelima s tri zvjezdice izostao velik broj noćenja po nižim cijenama jer se dobar dio hotela uopće nije otvarao, pa su ona noćenja koja su ostvarena – postignuta u hotelima s tri zvjezdice bolje kvaliteta, a onda i nešto viših cijena.

Gledajući poslovanje kampova do oktobra, autori pretpostavljaju da je njihov realan pad veći od 40 posto, i to kao posljedica činjenice da ih se oko četvrtine ove godine uopće nije otvorilo, a oni koji su radili imali su za 41 posto smanjene radne kapacitete.

“Nakon sezone možemo ustanoviti da je uspješno zadržano cjenovno pozicioniranje, što je uistinu bio velik izazov ove godine. To je izuzetno pozitivan rezultat hotelijera u Hrvatskoj, jer je uslijed neviđenih šokova na strani potražnje potencijalni scenarij mogao biti i rat cijenama. Iz cjenovne perspektive, dakle, nije narušen imidž Hrvatske kao turističke destinacije, što je dobra pozicija za planiranje što bržeg oporavka i rasta. Možda ovaj put na zdravim osnovama, s ponudom većom od sunca i mora”, naglašava Janković.

 

Izvor: Jutarnji list