Interventni otkup 6.000 junadi i 10.000 svinja, za koji je iz Kompenzacionog fonda RS izdvojeno tri miliona KM, već je počeo, a skoro polovinu tog kontigenta otkupiće tri domaća mesoprerađivača.

Da li će ova intervencija pomoći stočarima, ili obezbijediti ekstraprofit povlaštenima?

Dobra vijest za stočare je, da je otkupljivačima postavljen uslov, pa subvencije mogu koristiti samo ako junad plate po najmanje 3,8 maraka po kilogramu žive vage, dok je za svinje zagarantovana najniža cijena 2,8 KM po kilogramu. Oni koji otkupljuju stoku po ovom program dobiće iz Kompenzacionog fonda 70 feninga po kilogramu žive vage za junad, odnosno 60 feninga za svinje.

Takođe, uslov za interventni otkup jeste da su otkupljena junad teška najmanje 600, a svinje najmanje 110 kilograma.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, pozdravio je ovaj potez Vlade RS, ali upozorava, da od toga koristi neće imati stanovništvo, nego, kako kaže “samo nekoliko ljudi”.

– Oni će dobiti svinje po 2,2 KM po kilogramu, mislite da su rekli, hajde sad da srazmjerno bar malo snizimo cijenu svinjetine u mesnicama. Ne! Njima će ekstraprofit, a sve nas ostale, i proizvođače i potrošače, prave budalama – kaže Maljčić.

Kako izjavio ministar poljoprivrede RS, Boris Pašalić, cilj interventnog otkupa je da se domaći mesoprerađivači podstaknu da uzimaju stoku od domaćih proizvođača, te da se smanji uvoz mesa, koji je u porastu.

-Svi posluju po zakonima tržišta, a svinje i junad su jeftiniji u Holandiji ili u Srbiji, nego kod nas. Nastojaćemo da trajno uspostavimo lanac mjera, kako bismo podržali domaće stočare – rekao je Pašalić.

Uz zaštitu domaće proizvodnje, cilj je i stabilizacija tržišta interventnim otkupom tržišnih viškova junadi i svinja. Koliko će u tome biti uspjeha, pitanje je kojim se bave i stočari i agroekonomisti.

Prema podacima Ministarstvapoljoprivrede RS, u Srpskoj u oborima ima oko 110.00 svinja, te oko 24.000 tovnih junadi, što znači da će interventni otkup “usisati” oko 10 odsto svinja i oko 25 odsto junadi.

Na poremećaj na tržištu, zbog kojeg su se stočari u RS našli doslovno na ivici provalije, uticao je pad potražnje za mesom i mesnim prerađevinama u uslovima izazvanim pandemijom virusa korona , ali i uvoz mesa u BiH, koji je već godinama problem za domaće proizvođače.

I izvoznici i prerađivači mesa u Srpskoj su tvrdili da mogu otkupiti čak i tri puta veći kontigent stoke, ali je iz Vlade RS stigao odgovor da je tri miliona maraka za otkup 16.000 grla ono što Srpska može i što je, kako procjenjuju, realno.

Da su otkupljivači itekako zainteresovani, svjedoči i činjenica da je otkup stoke počeo istog dana, kada je, po završetku javnog poziva, ustrojena lista preduzeća, koja će dobiti novac iz Kompenzacionog fonda RS.

Na listi se našlo 16 firmi, od koji su tri mesoprerađivača, Tulumović iz Laktaša, “ZP Komerc” iz Bijeljine i “Vizion” iz Rogatice, otkupila skoro polovinu ukupnog stočnog fonda predviđenog za otkup.

Zainteresovanih ima i za izvoz mesa iz Srpske u inostranstvo, ali mnogo manje, nego onih koji bi domaće meso prodavali na domaćem tržištu, bilo u vidu ćevapa i šnicli, bilo kao paštete i parizer.

Za izvoz se prijavilo svega pet kompanija, koje su spremne da izvezu skromnih 950 junadi i 750 svinja.

 

 

 

Izvor: Srpska info