Četiri bivše jugoslovenske republike – Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Hrvatska, udružile su snage kako bi srednjovjekovne nadgrobne spomenike, poznate kao stećci, nominovale za upis na listu svjetske baštine UNESCO-a.

“Moraju danas biti ponosni svi poslanici kulturne baštine koji su uvidjeli kako jedna zemlja može zajedno sa svojim susjedima, Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, da napravi jedan veličanstven projekat nominacije stećaka, tim više što BiH i druge tri zemlje imaju oko 70.000 stećaka na svom prostoru”, izjavio je ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović, prenosi RTCG.

“Nadamo se da će UNESCO dodati stećake na listu svjestke baštine i staviti ih pod svojom zaštitom”, kazao je Nović, dodavši da je projekat trajao pet godina te da je ovo prvi put da se u okviru jedne ovakve akcije nekoliko zemalja našlo zajedno.

Nović je govorio na svečanosti koja je u Sarajevu organizovana povodom nominacije stećaka, podnijetoj UNESCO-u krajem januara.

Obimni dosije je prošao preliminarnu tehničku evaluaciju stručnjaka Ujedinjenih nacija, dok će proces evaluacije trajati do sredine 2016, kazao je vođa projekta, bh. istoričar Dubravko Lovrenović, prenosi Rojters.

“Uspjeli smo da pokažemo da južnoslovenski Balkan nije samo region sukoba i razaranja već i zajedništva”, istakao je Lovrenović i podsjetio da je projekt nominacije stećaka počeo u Sarajevu krajem 2009. godine potpisivanjem pisma namjere o zajedničkoj nominaciji predstavnika BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.

On je pozvao međunarodnu zajednicu da imenuje instituciju koja će preuzeti brigu za zaštitu i očuvanje stećaka.

Nominacijom je predviđen upis 30 nekropola sa stećcima, reprezentativnih primjera iz četiri zemlje na listu Svjetske baštine UNESCO-a.

Iz Srbije su nominovani Mramorje – Perućac, Mramorje – Rastište i Grčko groblje – Hrta.

Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici u obliku velikih kamenova, ponekad sa uklesanim slikovnim ukrasima (povijenom lozicom, rozetama, krstovima, štitovima i mačevima, lukom i strijelom, ljudskim i životinjskim figurama, scenama lova na jelene, scenama turnira, geometrijskim ornamentima) ili natpisima, a nastajali su od 11. do kraja 15. vijeka.

Do sada je pronađeno više od 66.000 stećaka, od čega preko 50.000 na području današnje Bosne i Hercegovine.

Stećci su težine od 100 kilograma do 32 tone.

Izvor: Agencije/ Nezavisne novine