U Mostaru i cijelom Hercegovačko-nerevtanskom kantonu iz mjeseca u mjesec raste broj oboljelih od zarazne bolesti skabijes, poznatije kao šuga ili svrab. Šta je šuga i kako se liječi?

Izvor: Nezavisne novine

Prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo, u prošloj godini do decembra je prijavljeno 963 oboljelih, što je za 189 više nego u istom periodu 2012, kada su bila evidentirana 774 slučaja.

Najviše oboljelih je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje je prijavljen 371 novi slučaj, potom slijede Tuzlanski, Srednjobosanski, Sarajevski, te Unsko-sanski kanton.

Ljekari smatraju da je taj broj u stvarnosti mnogo veći, jer pojedini oboljeli zbog sramote ne žele otići ljekaru, piše “Dnevni avaz”.

Šef Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona Erdin Alajbegović precizirao je da je najveći broj zaraženih u ovom kantonu sa područja Mostara.

“U Mostaru ukupno imamo 242 pacijenta iz svih dijelova grada. Skabijes se kao bolest vrlo lako rješava ako se na vrijeme ode ljekaru te adekvatno pridržava uputstava. Nažalost, kod nas se na to gleda kao na neku sramotu, te se krije pa onda dolazi do širenja bolesti na cijelu familiju, komšiluk i tako dalje”, rekao je Alajbegović.

U Službi hitne pomoći u Palama kažu da je zabilježeno nekoliko slučajeva šuge u timovima porodične medicine.

“Skabijes ili u narodu poznatija kao šuga uvijek je prisutna. U slučaju oboljenja vidljive su promjene na koži u vidu ospica i rana koje su praćene svrabom. Uzrok je krpelj koji ide pod kožu, najčešće između prstiju, na šake i po trbuhu”, kazali su u paljanskoj Službi hitne pomoći i dodali da je najvažnije da se pacijent odmah liječi a prenose Nezavisne novine

“Kad šugu ima jedan član porodice preporuka je da se svi preventivno mažu odgovarajućim kremama kako se ne bi zarazili”, naglasili su.

Šuga je zabilježena i u Višegradu, a u Domu zdravlja u toj opštini kazali su da su im se javljale osobe zaražene ovom bolešću.

Dušica Stanković, portparol banjalučkog Doma zdravlja, kaže da šuga nije zabilježena u njihovoj ustanovi.

“Prema posljednjim informacijama iz Hitne pomoći i ambulanti porodične medicine nije zabilježen nijedan slučaj šuge”, rekla je Stankovićeva za Nezavisne novine.

Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo, u prošloj godini je prijavljeno 953 oboljelih od ove zarazne bolesti, što je za 189 više nego u istom periodu 2012. godine.

Kako navode, najviše oboljelih je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK), gdje je prijavljen 371 novi slučaj, potom u Tuzlanskom, Srednjobosanskom, Sarajevskom te Unsko-sanskom kantonu.

Iz mjeseca u mjesec raste broj oboljelih od zarazne bolesti skabijes, poznatije kao šuga ili svrab, koja je na trećem mjestu po vodećim zarazama u Federaciji BiH.

Šta je šuga?

Šuga (engl. Scabies od lat. scabere – češati,kolokvijalno poznata kao sedmogodišnji svrab, zarazna je infekcija kože uzrokovana gnjidom Sarcoptes scabiei. Ovi paraziti su mali i obično nisu direktno vidljivi. Oni žive u koži domaćina, uzrokujući intenzivni alergijski svrab. Kod životinja je infekcija uzrokovana različitom vrstom šugarca.

Svjetska zdravstvena organizacija klasifikuje šugu kao bolest povezanu sa vodom.Bolest se može prenijeti sa objekata, mada do prenosa najčešće dolazi direktnim dodirom, i rizik od oboljevanja je proporcionalan dužini kontakta.

Inicijalna infekcija traje četiri do šest nedelja nakon čega postaje simptomatična. Reinfekctija se može manifestovati u toku 24 sata. Pošto su simptomi alergijski, oni se zadržavaju znatno dugo nakon eradikacije parazita. Krustava šuga, ranije poznata kao Norveška šuga, je ozbiljnija forma infekcije koja je često povezana sa imunosupresijom.

Bolest se prenosi s čovjeka na čovjeka u dugotrajnijem bliskom kontaktu ( najčešće kućni kontakti,
prijenos preko rublja, odjeće, posteljine, spolnim odnosom, spavanjem u istom krevetu…)

Gustoća smještaja i nizak higijenski standard omogućuju lakše prenošenje bolesti i njeno održavanje.

Redovno održavanje lične higijene ne sprječava dobivanje svraba / šuge ako je postojao kontakt sa  infestiranom osobom.

 

Klinička slika:

1. intenzivni svrbež  kože koji se pojačava noću i u toplini, danju su smetnje blaže

2. pojava  sitnih kanalića / rovova ( sivkasto crna linija na koži) najčešće između prstiju šake, ručnom zglobu , podlakticama,  lakovima, pazusima, donjoj strani trbuha, unutarnjoj strani bedara, dojkama oko bradavica, spolovilu, donjoj strani stražnjice

3.Pojava tamnih tačkastih promjena/ poput osipa, u težim slučajevima i bubuljica na zahvaćenom području

4. glava , lice , vrat, dlanovi i tabani  kod djece mogu biti zahvaćeni, kod odraslih nije karakteristično

5. sekundarne bakterijske infekcije koje nastaju grebanjem kože

Dijagnoza se postavlja na temelju prisutnih kliničkih smetnji, a potvrđuje se dokazom uzročnika ( mikroskopski) u sastruganom materijalu svježih sumnjivih promjena

Liječenje:

Na tržištu postoje različita antiskabijesna sredstva, potrebno je strogo pridržavati se uputa liječnika.