U suzbijanje pandemije uložili smo mjesece borbe, dali dio svoga života, a rezultata nema, nema kraja i to je najteže. Ako odmah ne reagujemo, mogli bismo doći u situaciju da broj oboljelih prevaziđe bolničke kapacitete koje imamo.

Istakla je to u intervjuu za “Glas Srpske” epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo RS Jela Aćimović, naglasivši da nije cilj da se ide na potpuno zatvaranje, kao na početku pandemije.

– Tu krajnost možemo izbjeći ako poštujemo mjere – rekla je Aćimovićeva.

GLAS: Rekli ste da je ovih dana upaljen crveni alarm, šta to znači?

AĆIMOVIĆ: Posljednjih sedam dana imamo značajan porast broja oboljelih. Povećan je broj zaraženih sa težom kliničkom slikom, broj hospitalizovanih te onih koji su na respiratoru i veliki je procenat pozitivnih testova među onima koji su urađeni. Konkretno za posljednji izvještaj, od 650 testiranih virus korona potvrđen je kod 181, to je 28 odsto. Zemlje u Evropi prateći određene parametre stavljaju zemlje na one crvene i zelene liste, računajući procenat pozitivnih među testiranima i ukoliko je veći od četiri, kažu da je to znak da je transmisija virusa visoka, možete zamisliti onda gdje smo mi u svemu tome sada.

GLAS: Koliko smo daleko od epidemiološkog haosa koji očekuju iz UKC RS?

AĆIMOVIĆ: Samo u Banjaluci u srijedu je potvrđeno 72 oboljelih. Ukoliko se tako nastavi, ne znam da li će UKC RS imati kapaciteta da primi sve pacijente. Sve bolnice moraju jačati svoje kapacitete i biti sposobne da prime pacijente iz svojih regija. “Kovid” bolnica na UKC-u je već puna i pripremaju se kreveti na drugim odjeljenjima.

GLAS: Pred nama je i sezona gripa, kako ćemo razlikovati da li smo zaraženi gripom ili koronom?

AĆIMOVIĆ: Simptomatologija je veoma slična i teško da osoba koja dobije simptome zarazne bolesti može sama da razlikuje da li se radi o gripu ili “kovidu”. Gubitak čula mirisa i ukusa je veoma karakterističan za “kovid”. Kratak dah je više karakterističan za “kovid” nego za grip. “Kovid” može da se manifestuje potpuno nespecifično samo dijarejom, bez temperature. Zbog toga apel stanovništvu kada dobiju bilo koji od tih simptoma da se jave porodičnom doktoru. Kod gripa zaraznost traje pet do sedam dana, dok je kod “kovida” to 14 dana. U situaciji kada je veliki broj oboljelih veoma je važno da ukućani osobe koja ima simptome ostanu kod kuće, jer ako oni nastave da idu na posao ili u školu velika je vjerovatnoća da šire infekciju dalje, a da toga nisu svjesni.

GLAS: Iz dosadašnjih izjava epidemiologa vidljivi su različiti stavovi, jedni tvrde da je nemoguće istovremeno zaraziti se i gripom i koronom, drugi da je moguće, kakvo je Vaše mišljenje?

AĆIMOVIĆ: Prvi put se susrećemo sa ovakvom situacijom i ne treba davati dugoročne prognoze. Mi smo u RS već kod prvih slučajeva zaraženih virusom korona imali one kod kojih smo potvrdili i grip i “kovid” istovremeno. To je bilo u martu. Istraživanja pokazuju da kada dođe do istovremene infekcije povećava se šansa za tešku kliničku sliku. Sve što koristimo za prevenciju širenja “kovida” pomoći će i u prevenciji širenja gripa. U to možemo da vjerujemo i na osnovu sezone gripa koja upravo prolazi na južnoj hemisferi, gdje je ove godine bila izuzetno niska aktivnost tog virusa. Vakcina protiv gripa je potrebnija nego ikada.

GLAS: Kada se virus korona pojavio u martu u Srpskoj, jeste li mogli i pretpostaviti da će ovoliko trajati?

AĆIMOVIĆ: Mnogo se očekivalo i pričalo kako će virus nestati tokom ljeta, ali nismo imali na osnovu čega da to tvrdimo. Mogli smo se samo nadati. I dok je kod nas bilo hladno, primjera radi u Pakistanu temperatura je bila oko 50 stepeni i imali su oko 1.000 zaraženih dnevno. Ljudi su u istoriji prolazio više puta kroz pandemije i svjesni smo da uvijek može da se dogodi ponovo. Zbog toga imamo planove pripravnosti za pandemije i nekako se uvijek očekivalo da bi to mogla biti pandemija gripa, jer one su najčešće, ali se nije baš očekivalo ovo. Ni sada niko ne može reći do kada će ovo trajati. Ono što bi bila najbolja opcija za sve nas je da se virus prilagodi ljudskom organizmu, da se saživi sa njim i da kada dođe do infekcije izaziva blage kliničke slike.

GLAS: Da li je nešto u proteklih sedam mjeseci moglo biti drugačije urađeno pa da danas nemamo trocifrene brojeve novozaraženih na dnevnom nivou? Ako da, šta konkretno?

AĆIMOVIĆ: Sigurno da jeste. Znamo kako se ovaj virus prenosi u bliskom kontaktu, boravkom na maloj udaljenosti, kapljičnim putem. Nismo mogli to potpuno da spriječimo, ali jesmo da smanjimo. Znamo da se prenosi u zatvorenim prostorima u kojima je mnogo ljudi, posebno ako glasno govore ili pjevaju. Smatram da nije tolika žrtva staviti masku kada ulazite u zatvoreni prostor. Da smo sve to poštovali, situacija bi bila mnogo bolja.

GLAS: Srpska je ukinula retestiranje zaraženih, da li se nakon toga događalo da je neko ponovo zaražen i u kojim situacijama bi retestiranje moglo biti ponovo uvedeno?

AĆIMOVIĆ: Imamo nekoliko situacija gdje je došlo do ponovnog zaražavanja i to u različitim razmacima. Imali smo slučaj gdje je kod osobe koja je retestirana, i pokazano da je negativna, došlo do ponovnog zaražavanja nakon mjesec dana. Retestiranja su ukinuta, jer je iskustvo u svijetu pokazalo da su i nakon 14 dana male šanse da je osoba zarazna čak i ako je pozitivna. Morali smo da odredimo prioritete i da testove koji su korišćeni za retestiranje usmjerimo na otkrivanje novih slučajeva.

GLAS: Zemlje u regionu i Evropi ponovo uvode strože mjere. Da li Srpska razmatra pooštravanje nekih mjera?

AĆIMOVIĆ: Na početku su iste mjere važile širom Srpske, a onda smo odlučili da ih prilagodimo i da ih donose lokalni štabovi u skladu sa situacijom. Pripremamo listu mjera koje bi mogle biti pooštrene u opštinama i koju ćemo dostaviti svima.

GLAS: Koju mjeru bi već sada mogle da pooštre opštine sa velikim brojem zaraženih?

AĆIMOVIĆ: Mnogo je privatnih okupljanja, koja ne treba da se organizuju u vrijeme pandemije. Smatram da je restrikcija okupljanja najvažnija.

GLAS: Hrvatska je utišala muziku u ugostiteljskim objektima, da gosti ne bi glasno govorili i približavali se jedni drugima te da i na taj način bude smanjeno prenošenje virusa. Ima li ta mjera smisla?

AĆIMOVIĆ: I te kako ima smisla. Bilo je zaražavanja u fabrikama za proizvodnju mesa. Hladnoća u tim prostorima i buka zbog koje ljudi glasnije govore pogodovale su širenju virusa, a onda veća količina kapljica izlazi. To se događa i u ugostiteljskim objektima.

GLAS: Hoćete li takvu mjeru preporučiti i ugostiteljima u Srpskoj?

AĆIMOVIĆ: Zašto da ne. To je jedna od realnih opcija koja se može i kod nas uzeti u obzir.

GLAS: Mnogi ne vjeruju da virus postoji, šta možemo uraditi da i ti pojedinci počnu vjerovati prije nego što se i sami zaraze?

AĆIMOVIĆ: Vrlo je izraženo to nevjerovanje da postoji pandemija i to je razlog što se pojedinci ne pridržavaju mjera, a kad god neko ne poštuje mjere, ne možemo zaustaviti epidemiju. Važno je stanovništvu objasniti razloge za svaki postupak i svaku mjeru koju uvodimo i u tome je velika uloga zdravstvenih radnika kojima stanovnici i dalje najviše vjeruju.

GLAS: Šta Vam je kao čovjeku i epidemiologu bilo najteže u proteklom periodu?

AĆIMOVIĆ: U vrijeme policijskog časa kada je sve bilo zatvoreno radili smo tri puta više nego ikada, bez radnog vremena, slobodnog vikenda ili odmora. U svemu tome kada ne možete da se posvetite svojoj porodici teško vam bude kada neko kaže da smo sve ovo izmislili, da lažemo. Trebalo bi svi da idemo u istom smjeru da dođemo do rezultata, a ne da polovina radi sve suprotno, a zdravstveni radnici bez predaha rade i na izmaku su snage. Ako se razbolimo, ljude neće imati ko da liječi.

Vakcina

GLAS: Koliko nade treba da polažemo u vakcinu i kada će Srpska početi primjenjivati lijek “remdesivir”?

AĆIMOVIĆ: U vakcinu polažemo velike nade, jer je vakcinacija najefikasnija zdravstvena mjera. Vakcinacija kao mjera spasila je najveći broj života u istoriji čovječanstva. Nadam se da ćemo uskoro dobiti efikasnu i sigurnu vakcinu, a njen efekat zavisiće od toga koliko je budemo upotrebljavali. Kada je riječ o “remdesiviru”, u procesu smo nabavke.

 

Izvor: Glas Srpske