U svijetu se danas organizovanjem različitih aktivnosti obilježava Međunarodni praznik rada. U Bosni i Hercegovini, kao i u ostalim zemljama Balkana, mnogi građani i radnici, osim protestima, 1. maj obilježavaju i tako što s porodicom i prijateljima odlaze u prirodu, na izlete, roštiljaju i okreću jagnjad na ražnju.

Ipak, ekonomski stručnjaci napominju kako stanovnici Bosne i Hercegovine i drugih zemalja regiona Balkana i nemaju previše razloga za slavlje. Stručnjak iz oblasti razvojne ekonomije Zlatko Hurtić u razgovoru za Anadolu Agency (AA) napominje da je ekonomska i privredna situacija na Balkanu vrlo loša.

“Svi znamo da nije dobro. Imamo ozbiljnu krizu investiranja koju prate ne samo problemi vezani za poslovnu klimu nego i politička kriza. I samim tim rezultati su vrlo loši. U takvoj situaciji nemamo rast zaposlenosti, nego imamo povećanje nezaposlenosti. Nezaposlenost se u BiH održava na nekom nivou između 22 i 25 posto, dok statistički zavodi bilježe nezaposlenost od 46 posto”, istakao je Hurtić.

Naglašava da u svim zemljama regiona konstantno raste stopa nezaposlenosti.

“U regionu je situacija vrlo slična, sa izuzetkom Slovenije, gdje je nešto manja nezaposlenost. Bilježi se rast nezaposlenosti u svim zemljama u regionu. Srbija ulazi u ozbiljne reforme gdje nastoji da taj trend zaustavi. Ali, bez većeg investiranja neće biti ni rasta zaposlenosti. Strani investitori ne vide ovaj region dovoljno atraktivnim za investiranje jer on još uvijek ima strukturalnih problema, prema tome, zaobilaze nas”, objasnio je Hurtić.

Prema posljednjim statističkim podacima, najveću stopu nezaposlenih na prostoru Zapadnog Balkana, zaključno sa 2014. godinom imala je Republika Makedonija i iznosila je 27,6 posto. Za svega 0,1 posto manju stopu nezaposlenosti od Makedonije, odnosno 27,5 posto, imala je BiH čime joj je pripalo neslavno drugo mjesto na Balkanu. Sa stopom nezaposlenosti od 18,3 posto prošlu godinu završila je Republika Hrvatska, a Republika Crna Gora sa 18,1 posto, dok je stopa nezaposlenosti na kraju 2014. u Republici Srbiji bila 16,8 posto. Najmanju stopu nezaposlenosti na kraju prošle godine imala je Republika Slovenija i prema anketama je iznosila 9,6 posto.

– Ekonomska situacija posebno teška za mlade –

Prema mišljenju Hurtića, ekonomska situacija u BiH, ali i u drugim zemljama regiona je posebno teška za mlade osobe koje teško dolaze do zaposlenja.

“Ne otvaraju se nove fabrike, firme koje postoje se jedva održavaju, brojne se zatvaraju, mnogima su računi blokirani, a državna administracija nema više prostora za zapošljavanje. Situacija o perspektivi mladog čovjeka ili nekoga ko traži posao je vrlo teška”, naglasio je Hurtić.

Istakao je kako je ipak, vrlo iznenađen da već dugi niz godina stanovnici Balkana obično za 1. maj roštiljaju i slave dok radnici i nezaposleni u razvijenim evropskim zemljama protestuju.

“Vidim da je svugdje u Evropi 1. maj iskorišten za sindikalne i radničke pokrete da iziđu na ulicu i da pokažu nezadovoljstvo. Kod nas to nije slučaj. Kod nas sindikalno organiziranje i radnički pokreti nisu ni blizu evropskim standardima. Mi smo ipak, dugo bili u socijalizmu gdje je stvorena slika da su ostvarena sva moguća prava radnika. Tako da je u to vrijeme praznik rada bio korišten kao razlog za slavlje. To je ostalo duboko ukorijenjeno u mentalitetu našeg čovjeka, a sada 20 godina nakon toga, ljudi još uvijek vide 1. maj kao razlog da negdje putuju, izađu u prirodu i borave sa porodicom, nego razlog da izađu na ulice i da iskažu nezadovoljstvo”, istakao je Hurtić.

U svijetu se danas obilježava Međunarodni praznik rada kao spomen na velike radničke demonstracije odžane u Chicagu 1. maja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine radnika, dok je osam osuđeno na smrt.

Hurtić upozorava kako je u BiH 20 posto građana koji žive na liniji siromaštva ili ispod nje.

“To su ljudi koji imaju nestabile poslove ili su nezaposleni. Pored toga, imamo oko 20 do 25 posto ljudi koji žive blizu linije siromaštva, koji da tako kažemo – životare. Ostatak stanovništva, nekih 60 posto, čini se da na neki način uspijevaju da iziđu na kraj sa ekonomskim problemima, dok je tek oko pet posto onih koji se mogu svrstati u one koji primaju četiri do pet više dohodaka u odnosu na prosječni”, kazao je Hurtić.

– U većini zemalja Balkana minimalne plaće dosta manje u poređenju sa dugim zemljama –

Osim visoke stope nezaposlenosti, u većini zemalja Balkana minimalne plaće su dosta manje u poređenju sa dugim evropskim zemljama. Među balkanskim zemljama, najnižu minimalnu plaću primaju građani Kosova, Makedonije i Albanije, a najvišu uvjerljivo građani Hrvatske. Prema posljednjima dostupnima podacima, minimalna plaća na Kosovu se kreće od 130 do 170 eura. U Makedoniji minimalna mjesečna zarada iznosi 131 euro, u Albaniji 149 eura, dok u Srbiji minimalac iznosi 174 eura. Od ostalih zemalja regije, minimalna plaća u Crnoj Gori iznosi 193 eura mjesečno, dok je u BiH 191 euro. Minimalna plaća u Republici Hrvatskoj iznosi 396 eura.

Istovremeno, prosječne plaće u većini zemalja na ovim prostorima su značajno niže od onih u ostalim evropskim zemljama. Najveću prosječnu neto plaću i dalje imaju zaposleni u Republici Sloveniji i ona je u januaru 2015. godine iznosila 1.002,85 eura. To je ujedno i jedina prosječna plaća zaposlenih koja prelazi hiljadu eura na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Istovremeno, prosječna plaća isplaćena u Hrvatskoj istog mjeseca iznosila je 5.656 kuna (742,46 eura), u Crnoj Gori je iznosila 482 eura, Bosni i Hercegovini 828 KM (423,35 eura), Makedoniji 22.407 denara (357,82 eura), a najmanje u Srbiji 39.285 dinara (326,42 eura).

Isto tako, većina zemalja regionalnog dugi niz godina bilježe izrazito visok vanjskotrgovinski deficit. Republika Slovenija jedina je država na prostoru bivše Jugoslavije koja je i u prvim mjesecima 2015. godine zabilježila suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa inostranstvom.

 

Izvor: Agencije / 6yka.com