Cijeli hrišćanski svijet slavi najveći hrišćanski praznik Vaskrs – dan kada je Isus ustao iz groba. Najvažniji hrišćanski praznik spada u red „pokretnih“ svetkovina. To znači da se ne proslavlja uvijek istog datuma. Isti je samo dan – nedjelja.

Vaskrs se određuje na osnovu na prvi pogled jednostavnog crkvenog pravila – on pada u prvu nedjelju poslije prvog punog Mjeseca poslije proljećne ravnodnevice. Ipak, nije sve tako jednostavno, a iza ove formule krije se mnogo matematike, dosta istorije koja nije samo hrišćanska i malo poznavanja kretanja zemljinog vjernog saputnika – Mjeseca.

Crkva za računanje ravnodnevice i punog Meseca ne koristi astronomsko vrijeme, već tablice razvijene još u srednjem vijeku koje su u međuvremenu u mnogome prestale da odgovaraju  onome što vidimo na nebu.

Prvo treba reći da je upravo zbog tačnijeg određivanja datuma Uskrsa, papa Gregorije 1583. godine izvršio reformu rimskog ili julijanskog kalendara. Novi kalendar nisu prihvatile pravoslavne crkve, pa se od tada svi crkveni praznici proslavljaju u razmaku od 13 dana, koliko trenutno iznosi razlika među kalendarima, u katoličanstvu i pravoslavlju. Međutim, to ne važi i za „pokretne“ praznike za Vaskrs.

Savremeni kalendari su solarni, u njima se vrijeme mjeri u odnosu na kretanje zemlje oko Sunca dok se u prošlosti koristio lunarni kalendar zasnovan na kretanju Meseca oko Zemlje. Datum Vaskrsa je jedna od rijetkih tekovina lunarnog kalendara koje su preživjele i u hrišćanskoj civilizaciji.

Kada nastupi proljećna ravnodnevica (21. mart) čeka se prvi pun Mjesec. Po pravilu, ako pada u nedjelju, za Vaskrs se uzima slijedeća nedjelja. Zato Vaskrs može biti bilo koji od 35 dana poslije proljećne ravnodnevice ili od 22. marta do 25. aprila. Pošto su u julijanskom kalendaru datumi „pomjereni“, pravoslavni Vaskrs može biti između 4. aprila i 8. maja.

Vaskrs se dakle, u obe crkve, mogu poklopiti između 4. i 25. aprila, pa se ove godine desilo da cijeli hriščanski svijet praznik slavi 20. aprila.

Međutim, pomenuli smo da ovaj račun ne odgovara onome što se zapravo događa na nebu. Formula izračunavanja Vaskrsa usvojena na Prvom saboru u Nikeji 325. godine, a proljećna ravnodnevica je tada bila dan ranije nego danas – 20. marta!

Drugi problem je sam lunarni kalendar. U ovom složenom kalendaru godina traje 354 dana, odnosno njemu nedostaje 11 dana da bi dostigao naš kalendar. Da bi se taj manjak nadoknadio periodično su se ubacivali vanredni mjeseci, a da bi se ovaj komplikovani račun bar malo pojednostavio u crkvi su u VI veku razvili tablice na osnovu kojih se određuje datum Vaskrsa, a one se koriste i danas.

Pravoslavni Vaskrs nikada ne može da bude prije jevrejskog praznika Pashe! Osnov za ovo se nalazi u Jevanđeljima. Pasha je praznik koji traje 7 dana i obilježava egzodus Jevreja iz Egipta. Tajna večera je, prema predanju, bila upravo vezana za ovaj jevrejski praznik, a kako je ona bila prije raspeća, ni Uskrs ne može da bude prije Pashe.

Prije sabora u Nikeji 325. godine bilo je hrišćanskih zajednica koje su slavile Uskrs isključivo u odnosu na Pashu, bez obzira koji bi to dan u nedjelji bio, ali je na saboru nedjelja kao „dies Domini“ – Božji dan, opšteprihvaćena.

Katolička crkva datum izračunava u odnosu na proljećnu ravnodnevicu i prvi pun mjesec poslije nje. Pravoslavna crkva ovome dodaje i to da Vaskrs ne može biti prije jevrejske Pashe.

Vaskrs u narednim godinama: 2015. godine Vaskrs će biti 5. aprila – za katolike, odnosno 12. aprila za pravoslavce, 2016. godine katolici će ga proslavljati 27. marta, a pravoslavci 1. maja. Već 2017. godine cijeli hrišćanski svijet će Vaskrs praznovati istog dana – 16. aprila.

Izvor: Telegraf.rs