Šesti nastavak teksta koji govori o zanimljivostima koje prate uzgoj vinove loze, pripremu, čuvanje i ispijanje vina.

* Crno vino gubi boju starenjem, a bijelo je dobija.
* Vina iz hladnijih krajeva su blijeđa, a ona iz toplijih imaju više žutu boju. Što se tiče crvenih vina, mlada imaju svijetlo crvenu boju, a starija su tamna, skoro braon.

* Temeperatura: Rashlađivanjem smanjuje se slatkost vina. Ako crveno vino postane previše toplo može da izgubi nešto od svojih voćnih ukusa.

* Mjehurući u šampanjcu: Ako je vjerovati naučniku Bilu Lembeku u jednoj flaši šampanjca nalazi se otprilike 49 miliona mehurića.

* Ironija alkohola: Riječ alkohol vuče porijeklo iz arapskog (al kohl or alkuhl).  Ironija je u tom da većina Arapa ne pije alkohol jer im religija to zabranjuje!
* Stara vina: U Špejer muzeju (Speyer Museum) u Njemačkoj postoji flaša vina stara 1600 godina.

* Vino i boja: Mada crveno vino može da se proizvodi samo od crnog grožđa, bijelo vino može da se dobije i od bijelog i od crnog.

* Podrum Titanik: Najstarija kolekcija probranih vina nalazi se danas na dnu Atlantika, u olupini Titanika. Vjeruje se da su uprkos havariji i potonuću broda flaše i dalje neoštećene.

* Antički zapušači: Egipćani su prvi,  još oko 4000 godina p.n.e. koristili pampur za zatvaranje flaša vina. Postavlja se pitanje kako su vadili pampure s obzirom na to da je prvi vadičep napravljen tek 1860.  godine!
* Čudno: Francuski šampanjac je uglavnom bijelo vino, ali se pravi pretežno od crnog grožđa sorti pinot noir i pinot meunier

* Katastrofa: Oko 115 miliona litara vina izgubljeno je u zemljotresu koji je 1906. godine pogodio San Francisko.
* Mokra godina: Godine sa mnogo kiša rijetko kad daju kvalitetna vina. Ako ima mnogo kiša tik pred berbu,  zrno je praktično isprano:  šečer, ukus i ostali poželjni sastojci su uništeni.

* Starenje: Prosječna starost hrasta koji se u Francuskoj koristi za izradu vinskih buradi iznosi 170 godina!

* Najskuplje: U poznatoj aukcijskoj kući Kristi, u Londonu, decembra 1985. godine prodata je flaša Chateau Lafitte iz 1787. godine za cijenu od 105.000 funti.  Prodaju je sigurno pospješila i činjenica da je vino iz podruma Tomasa Džefersona, trećeg predsednika SAD i autora poznate Deklaracije o nezavisnosti, o čemu su svjedočili i njegovi inicijali utisnuti na flaši. Međutim,
svega 11 meseci posle prodaje pampur se osušio i propao u flašu, a vino je ubrzo postalo najskuplje plaćeno – sirće!