Treći nastavak zanimljivih priča o vinu:

* U svijetu postoji oko 400 vrsta hrasta, od kojih se samo 20 koriste u proizvodnji buradi. Za proizvodnju kvalitetnog bureta pogodno je samo oko 5% cijelog drveta hrasta.

* Amerikanci su izračunali da grožđe koje daje bocu vina od 20 dolara košta oko 2,64 dolara.

* Staro vino se nikad neće ukiseliti i postati sirće. Ono se pokvari oksidacijom.

* U Egiptu, u vrijeme faraona Tutankamona (nekih 1300 godina p.n.e.), „običan svijet“ je pio samo pivo – vino je bilo rezervisano samo za višu klasu.

* Kada se viking Lajf Erikson ukotvio u Severnoj Americi 1001. godine, bio je toliko oduševljen plodnošću vinove loze da je zemlji dao ime Vinland.

* Tek kad je počela primjena plutanih zatvarača, boce su počele da se polažu u horizontalni položaj prilikom odležavanja, a oblik boce je od kratkih i loptastih počeo da postaje visok i tanak.

* Kada je erupcija Vezuva zatrpala Pompeju 79. godine, ona je „sahranila“ i više od 200 vinskih barova.

* Grožđe se ne može pouzdano reprodukovati iz sjemena. Da bi se odgajila određena vrsta grožđa koristi se kalemljenje – biljna verzija kloniranja.

* Da pjenušavo vino ne bi pjenilo van čaše pri sipanju: sipajte prvo malu količinu (koja će se brzo umiriti), a ostatak sipajte u tu količinu – tada neće pjeniti.

pjenusavo vino
* Vino ima toliko hemijskih jedinjenja da se smatra složenijim i od seruma krvi.

* Godine 1945, Chateau Mouton-Rothschild je počeo sa serijom umjetničkih etiketa, unajmljujući svake godine drugog umjetnika da izradi jedinstvenu etiketu za tu berbu. Ti umjetnici su bili i Šagal, Pikaso, Miro i Vorhol. 1993. etiketa je bila povučena iz prodaje i zamenjena praznom etiketom, jer je bila isuviše kontraverzna (stilizovana gola mlada žena na etiketi vređala je političku korektnost).

* Promjene u vinu koje se dobiju starenjem su posledica vrlo spore interakcije kiseonika i vina. Vjeruje se da vino sporije stari u velikim bocama, jer ima manje kiseonika po jedinici zapremine vina. Brza oksidacija, kao kod loših zatvarača, kvari vino.

* Često se, prije berbe vinove loze, odsjeca gornji sloj lišća na čokotima, kako bi se povećala izloženost suncu i ubrzalo zrenje.

* Prosječna starost francuskih hrastova posječenih za vinsku burad je 170 godina!

* Ivica vinske čaše za crveno vino je uvijena unutra, kako bi zadržala arome iz vina i „dovela“ ih do nosa vinopije.

 

HP, april 2013.