Savjet ministara BiH utvrdio je i uputiće u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u Bosni i Hercegovini, kojim je određen jednak broj neradnih dana tokom godine za obilježavanje vjerskih praznika za muslimane, pravoslavne, katolike, pripadnike židovske i svih ostalih vjera u Bosni i Hercegovini.

 

Prihvaćena je sugestija ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, tako da će Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko Distrikt BiH svoje zakone o praznicima uskladiti s ovim zakonom, a prema svojim potrebama i specifičnostima, mogu utvrditi i druge datume kao neradne dane u entitetu, odnosno Brčko Distriktu i odrediti prava u vezi s odsustvovanjem s posla u te dane.

Zaposleni u svim institucijama, organima, organizacijama, preduzećima i svim drugim oblicima organizovanja za obavljanje djelatnosti i usluga na teritoriji BiH bi, prema ovom zakonu, trebali imati pet plaćenih neradnih dana u vrijeme vjerskih praznika.

Tako bi za pravoslavne vjernike neradni dani bili Božić (7. januar), Sveti arhiđakon Stefan (9. januar), Veliki petak, Vaskrs te Duhovi (50 dana po Vaskrsu). Za katolike neradni dani su za Bogojavljenje, za Tijelovo, za Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Veliku Gospu, za Sve svete te za Božić.

Za muslimane su predviđena po dva dana za Ramazanski i Kurban-bajram, te jedan dan po izboru vjernika u povodu Nove hidžretske godine ili rođenja poslanika Muhameda.

Neradni dani za Jevreje su u vrijeme praznika Sukot, Šavuot, Pesah, Roš Hašanu (Nova godina) i Jom Kipur (Dan pomirenja), a za pripadnike ostalih vjera u Bosni i Hercegovini zakonski je definisano pet dana u godini za potrebe obilježavanja vjerskih praznika, priopštila je služba za informisanje Savjeta ministara BiH.

 

 

Izvor: Agencije