Ključna rješenja ponuđena radnom verzijom novog zakona o radu RS najsličnija su onima u Srbiji, a u poređenju sa FBiH i Hrvatskom drugačije je regulisano pitanje otkaza, rada na određeno i minulog rada.

 

Hrvatska i Srbija su prošle godine uz negodovanje sindikata usvojile nove zakone o radu, dok je u FBiH usvojen ove godine.

Većina rješenja našla je mjesto u radnoj verziji novog zakona o radu RS. Po uzoru na Srbiju je riješeno pitanje otkaza koje poslodavcu daje mnogo širu lepezu razloga za otpuštanje radnika, a na osnovu modela iz FBiH i Srbije definisano je pitanje kolektivnih ugovora koji traju do tri godine. Rad na određeno u RS bi, kao i u Srbiji, trajao dvije godine, u FBiH tri, dok sindikalci u Hrvatskoj ističu da je to pitanje neprecizno definisano i da će najvjerovatnije morati biti mijenjano. U Hrvatskoj prvi ugovor o radu na određeno ne mora biti vremenski definisan, ali svaki drugi ne može biti duži od tri godine.

U Hrvatskoj i FBiH minuli rad nije definisan zakonom, dok u Srbiji naknada za minuli rad iznosi 0,4 odsto plate za svaku godinu staža kod posljednjeg poslodavca. Radnom verzijom u RS predviđene su tri opcije za obračun naknade za minuli rad. Jedna je da naknada iznosi 0,3 odsto plate za svaku godinu radnog staža, druga da bude 0,4 odsto za svaku punu godinu rada ostvarenog u radnom odnosu kod poslodavca uključujući i prethodnog poslodavca, a treća predviđa da to pitanje bude riješeno opštim aktom i ugovorom o radu.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić kaže da je Zakon o radu u FBiH povoljniji za poslodavce nego radna verzija ovog zakona u RS.

– Mi sa FBiH dijelimo ekonomski prostor i morali bismo imati iste uslove privređivanja. Kod njih je rad na određeno tri godine, a kod nas su predviđene dvije. Kod njih nema minulog rada, a kod nas je on u zakonu – rekao je Škrebić.

On je istakao da je i pitanje proglašenja radnika tehnološkim viškom u FBiH drugačije regulisano nego u RS.

– Da ne bude zabune, niko ne traži otpuštanje radnika kad on treba i kad radi svoj posao, nego kada dođe do smanjenja obima posla ili povrede radnih dužnosti. Da li ja, kao poslodavac, treba da pitam neki sindikat imam li viška radnika ili ne? Valjda ja odlučujem imam li viška radnika. To neki zloupotrebljavaju i onda plaćamo radnike koji ne rade. Naša javna preduzeća su u debeloj dubiozi uglavnom zbog viška radnika – rekao je Škrebić.

Direktor Agencije za mirno rješavanje radnih sporova Borislav Radić, koji je učestvovao u izradi radne verzije zakona o radu RS, kaže da je ona bolja nego važeći zakon i da u radnoj verziji nije navedeno 20 razloga za otkaz, već dvije grupe razloga od kojih se jedan odnosi na povredu radne dužnosti, a druga na povredu radne discipline.

– Za povredu radne dužnosti pretpostavka je da će ići teža kazna, a blaža za povredu radne discipline. Možda je u FBiH nabrojano manje stavki u ove dvije grupe razloga, ali je ostavljen veliki prostor poslodavcu da svojim opštima aktima definiše koji su to drugi razlozi za otkaz. Mislim da je to mnogo nepovoljnije nego ono što je predviđeno našim radnim materijalom – kazao je Radić i dodao da je u radnom materijalu ostavljeno manje prostora za „lutanje“.

Sekretar Saveza samostalnih sindikata Srbije Zoran Mihajlović kaže da ne vide nijedan pozitivan efekat novog zakona koji je na snazi duže od godinu.

– Bilo je priče da će pooštravanjem discipline i odgovornosti to zainteresovati udruženja poslodavaca, a ništa od toga se nije desilo. Mi smo samo izgubili oko deset odsto plate zbog drugačijeg obračuna minulog rada, takođe, smanjena su i određena druga prava i prosječna plata je u ovoj u odnosu na 2014. godinu pala za oko četiri odsto – rekao je Mihajlović.

U Savezu sindikata RS ranije su istakli da je ponuđena radna verzija novog zakona o radu na štetu radnika.

RS

otkaz – dvije grupe sa više od 20 stavki

kolektivni ugovor – tri godine

rad na određeno – dvije godine

godišnji odmor – start 20 radnih dana plus dan na svake četiri godine staža

minuli rad – ponuđene tri verzije

FBiH

otkaz – manje razloga nego u RS

kolektivni ugovor – do tri godine

rad na određeno – do tri godine

godišnji odmor – za svaku kalendarsku godinu najmanje 20, a najviše 30 radnih dana

minuli rad – nije preciziran

Srbija

otkaz – više od 20 razloga

kolektivni ugovor – do tri godine

rad na određeno – dvije, a u nekim izuzecima i do tri godine

godišnji odmor – minimum 20 radnih dana

minuli rad – 0,4 odsto plate za svaku godinu staža kod posljednjeg poslodavca

Hrvatska

otkaz – manje razloga nego u RS

kolektivni ugovor – na neodređeno i na određeno do pet godina

rad na određeno – prvi ugovor može biti bez vremenskog ograničenja trajanja, ali svaki idući mora biti ograničen do tri godine

godišnji odmor – za svaku kalendarsku godinu najmanje četiri sedmice

minuli rad – nije uređen zakonom (kolektivnim ugovorom definisano da je 0,5 odsto staža)

 

 

Izvor: Glas Srpske