Na zvaničnom spisku zanimanja, koju objavljuje Agencija za statistiku BiH, našla su se i neka nesvakidašnja, kao što su čuvar usporene vožnje i utjerivač dugova.

Izvor: Nezavisne novine

Tako je “utjerivač dugova” od sada zakonito i regularno zanimanje iz kategorije “poreznik sa srodnim poslovima”, u čijem opisu posla je da su to službenici koji naplaćuju potraživanja na osnovu računa kod kojih je prekoračen rok za plaćanje.

Svaki budući “čuvar usporene vožnje” je u stvari signalista, kočničar ili skretničar, koji je zadužen da nadgleda brzinu voza.

Jorgandžija, metlar, šeširdžija, sastavljač baterija, još su neka od zvaničnih zanimanja u BiH koja možete navesti u zvaničnim dokumentima.

Klasifikacija zanimanja je inače obavezan statistički standard koji se koristi pri evidentiranju, obradi i analiziranju podataka koji su važni za praćenje stanja i kretanja na tržištu rada u BiH.

“U BiH je nekad zanimanje bilo ono što je osoba stekla školovanjem, i to ju je pratilo sve vrijeme kao njena osobna karakteristika. Međutim, prestrukturisanjem naše privrede pojavljaju se novi poslovi, pa se javila i potreba da se definišu klasifikacije koje se steknu obrazovanjem, ali i onih drugih, zanimanja, odnosno onoga čime se bavi pojedinac”, stoji u objašnjenju namjene klasifikacije.

Tako se zanimanja definišu prema sadržaju rada u zanimanju, na primjer pletač košara, zatim prema rezultatu rada – ribar, ili prema mjestu obavljanja posla – skladištar, vrtlarski radnik, ili prema sredstvima rada, kao što je na primjer rukovalac postrojenjem.

Na sajtu Agencije za statististiku BiH možete naći i šifrarski popis zanimanja u BiH, pa su u kategoriju “travari” svrstana zanimanja vrač, seoski iscjelitelj, namještač kostiju i drugi.

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, prosvjete i kulture RS, kazao je da treba pratiti savremene standarde i u skladu s tim davati imena zanimanjima, jer nije logično da imamo nazive zanimanja za koje ne možemo ni naslutiti šta predstavljaju.

“Treba školovati ljude na osnovu zanimanja koja su potrebna na tržištu rada. Oni koji pišu ta zanimanja navedu neko koje je vrijeme pregazilo prije pet ili deset godina”, istakao je Gnjatić.

Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja, kazao je da je bukvalno ostao bez komentara kada smo ga pitali da nam pojasni svrhu zanimanja čuvar usporene vožnje.

“Dugo sam u ovom poslu i nikada nisam čuo da u našim krajevima postoji čuvar usporene vožnje. Možda ima u željeznicama, ali kada je u pitanju drumski saobraćaj, ovo zanimanje sigurno ne postoji”, tvrdi Radović.

Zlatan Marin, predsjednik Sindikata “Željeznica RS”, kazao je da je zanimanje čuvar usporene vožnje kod nas u stvari mašinovođa ili čuvar pruge.

“Mašinovođa prati znakove koje mu daje čuvar pruge, na osnovu znakova čuvara on usporava ili ubrzava vožnju. Pored ovoga, čuvar pruge ima zadužnje da prati stanje u kojem se nalaze šine i ukoliko se desi da se neka pomjeri, mora o tome da na vrijeme obavijesti nadležne da ne bi došlo do nesreće”, pojasnio je Marin.