Odluka Rusije da uvede embargo na uvoz mesa, ribe, mlijeka, voća i povrća iz EU predstavlja dobru vijest za bh. potrošače jer će evropski proizvođači osvajati alternativna tržišta, uključujući i naše, a činiće to prije svega nižim cijenama hrane.

To smatraju analitičari, koji podsjećaju da je ruski embargo, koji je pored EU uveden i za SAD, Australiju, Kanadu i Norvešku, već počeo da se odražava na pad cijena prehrambenih namirnica u evropskim državama.

Kao argumente evropski analitičari navode da je EU prije embarga u Rusiju izvozila hranu u vrijednosti od 11 milijardi evra, pa nikoga ne čudi to što evropski proizvođači sada već „režu“ svoje cijene.

U konačnici to bi za ovdašnje potrošače trebalo da bude dobra vijest, ali ne i za bh. proizvođače, jer će za njih tržišna utakmica biti još teža.

„Postoje dva aspekta. Dolazak jeftinije robe na naše tržište sigurno će pomoći potrošačima. Ali, treba obratiti pažnju na našu ionako ugroženu poljoprivrednu proizvodnju i sigurno je da bi institucije trebalo da uvedu odgovarajuće antidampinške mjere“, navodi Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT.

Naš sagovornik naglašava da je sigurno da će proizvođači iz EU, nakon što su izgubili rusko tržište, osvajati nova, uključujući i naše, a to će činiti nižim cijenama.

„Tržište BiH jeste malo, ali im mi kao region jesmo primamljivi“, ocjenjuje Grabovac.

Da nam, po svemu sudeći, stižu jeftiniji meso, riba, mlijeko, voće i povrće iz uvoza smatra i Gordana Bulić, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja potrošača BiH, koja podsjeća da smo mi „zemlja uvoza“.

„Sada će proizvođači artikala koje su izvozili u Rusiju svoje proizvode pokušati da plasiraju na druga tržišta, naravno uz nižu cijenu. Očekujemo da će to biti zdrava, upotrebljiva roba koja će biti usmjerena kod nas, po povoljnijoj cijeni. Dakle, mogla bi doći povoljnija roba u BiH“, navela je Bulićeva.

Ona pritom dodaje da bi odluku ruskih vlasti trebalo da iskoriste ovdašnji proizvođači.

„Dakle, to što drugi imaju embargo na izvoz hrane u Rusiji treba da iskoriste naši proizvođači jer mi nismo član EU, kojoj treba da težimo. Do tada možda će naši proizvođači pronaći šansu i izaći na rusko tržište. Ja se nadam da će se to dogoditi“, naglašava Bulićeva.

Ipak, čini se da ovdašnji poljoprivrednici ne računaju mnogo na rusko tržište. Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, smatra da su sve opcije otvorene.

„Svjesni smo opasnosti da bi jeftinije meso i ostali proizvodi mogli doći na naše tržište i sigurno je da će biti daleko nižih cijena nego naše. Mi smo već zatražili zaštitu domaće proizvodnje. A, što se tiče naših proizvodnih kapaciteta kada je u pitanju biljna i animalna proizvodnja, ona je mala i nemamo ozbiljnu ponudu za rusko tržište. Kada se tu uključi skupi transport i slično, to je zasad u domenu naučne fantastike“, kaže Marinković.

U Evropi se već bilježi „rezanje“ cijena mesa, a analitičari kao primjer navode da su svinjske polutke pojeftinile za 15 procenata u poređenju na period prije embarga, što je, ističu, strmoglav pad, kakav evropski farmeri ne pamte.

Izvor: Nezavisne novine