Iako je do sada u Srpskoj napravljen napredak u kontroli duvana, učestalost pušenja je i dalje veća od globalnog prosjeka.

Prema podacima istraživanja koje je 2015. godine u Banjaluci, Doboju i Trebinju proveo Institut za javno zdravstvo u RS, učestalost pušenja u populaciji od 15 do 65 godina je 24,6 odsto pri čemu muškarci (26,7 odsto) češće puše od žena (22,6 odsto).

Upozoravajuće je i da je pušenje u RS rasprostranjeno i u populuaciji mladih uzrasta od 13 do 15 godina.

I u RS je 31. januar obilježen kao Dan bez duvanskog dima, čime se želi ukazati na opasnosti i posledice pušenja duvana i duvanskih proizvoda, podsećaju iz entitetskog Ministarstva zdravlja.

Pušenje duvana i duvanskih proizvoda ima brojne zdravstvene posledice, a jedan je od četiri faktora rizika za nastanak i razvoj kardiovaskularnih bolesti, nastanak raznih malignih obolenja je češći kod pušača, pušači češće boluju od hronične opstruktivne bolesti pluća, a pušenje ima negativne posljedice na reproduktivno zdravlje žena i muškaraca.

Osim aktivnog pušenja, izloženost duvanskom dimu (tzv. pasivno pušenje) nosi rizik za obolijevanje, a naročito osetljivih grupa stanovništva (djeca, trudnice i starije osobe).

Trenutne procjene Svjetske zdravstvene organizacije su da u svijetu umire sedam miliona ljudi godišnje od posledica bolesti povezanih s pušenjem, pri čemu više od pet miliona smrtnih slučajeva je posljedica direktne upotrebe duvana.

Više od 900.000 slučajeva oboljelih predstavlja posljedicu izloženosti duvanskom dimu.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, smatra se da u svetu svakih šest minuta umre jedna osoba od posljedica upotrebe duvana.

Ukoliko se nastavi trenutna učestalost pušenja, za očekivati je da će do 2030. godine broj smrtnih slučajeva povezanih s pušenjem dostići 8 miliona.

Svjetska zdravstvena organizacija, pored zdravstvenih posljedica pušenja duvana i duvanskih proizvoda, sve češće ukazuje na ekonomske posljedice pušenja.

 

Izvor: Blic