Veliki odliv radnika prema hrvatskom primorju aktuelan je na području istočne Hercegovine i taj trend je iz godine u godinu sve veći. Dok iz drugih bh. sredina radno sposobno stanovništvo uglavnom migrira prema drugim zemljama EU, u ovom dijelu Hercegovine blizina najvećeg jadranskog turističkog centra Dubrovnika uveliko diktira trend poslovnih migracija.

Mogućnost relativno dobre zarade u Hrvatskoj, kombinovana sa svakodnevnim odlascima na posao u Hrvatsku i povratak u Republiku Srpsku, stvorile su specifičan ambijent koji je posebno izražen u Trebinju. Na ovakav način radnici zaposleni u Dubrovniku i okolini mogu odlično da profitiraju, ako se uzme u obzir da većinu svojih životnih potreba zadovoljavaju u Trebinju.

Da ovaj trend neće jenjavati govori i najnovija inicijativa Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Naime, hrvatski poslodavci se i ovog ljeta suočavaju sa velikim nedostatkom radnika, a dodatni problem su kvote koje propisuje Vlada Hrvatske i bez kojih nije moguće dobiti radnu dozvolu. Iako su kvote sa 7.000 radnika u 2017. godini povećane na čak 65.000 u ovoj godini, brojna radna mjesta na Jadranu su i dalje upražnjena.

Čak 15.600 stranaca traži se za rad u ugostiteljstvu i turizmu, od čega 12.000 pomoćnih radnika 7.000 stalnih i 5.000 sezonskih, ali i 1.300 kuvara, te 1.400 konobara. Nedostaju i sva druga hotelijerska zanimanja, poput pekara, slastičara, mesara… Hrvatski poslodavci iz inostranstva mogu dovesti i 17.800 građevinskih radnika, što je gotovo dvostruko više nego lani, ali i 300 vozača autobusa, 170 vozača kamiona, 200 vozača automobila, 55 ljekara i 50 medicinskih sestara, navodi Jutarnji list.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori, Ministarstvu rada i Hrvatskoj udruzi poslodavaca potvrđuju da se razgovara o novom modelu za dovođenje radnika iz inostranstva kojim bi se potpuno ukinule kvote kojima je sada ograničen broj stranaca, koji se u određenim deficitarnim zanimanjima mogu zaposliti u Hrvatskoj.

Takva situacija je u Sloveniji, u koju često na rad odlaze stanovnici sjevernih i sjeveroistočnih krajeva BiH i Republike Srpske, gdje poslodavac radnike, ako ih ne može naći preko državnog zavoda za zapošljavanje, može u neograničenom broju dovesti iz inostranstva.

„Zato smo prošle godine usred sezone uspjeli izlobirati da se odobri dodatni broj radnika u turizmu. Vlada nas je napokon odlučila poslušati i promjenom Zakona o strancima uvodi model koji će odgovarati zahtjevima poslodavaca. Preduzetnik preuzme posao i mora ga odraditi i radnik mu treba odmah, a ne za pola godine“, kaže za Jutarnji Admira Ribičić, direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a.

Nedostatak radnika je postao ključni problem hrvatske privrede, a ne oskudijevaju samo građevinarstvo i turizam, nego svi, uključujući i poljoprivredu i prerađivačku industriju. Stanje će se dodatno pogoršati od 1. jula iduće godine kada Austrija ukine radne dozvole za hrvatske državljane, i kada se dodatan broj Hrvata „uhljebi“ u ovoj državi.

Svi predočeni paramatri idu u prilog činjenici da će sve veći broj Hercegovaca i u budućnosti odlaziti na rad u Hrvatsku i popunjavati upražnjena radna mjesta, te koristiti specifičnosti i blizinu područja koje je poslovno značajno potentnije od matičnog.

 

HP, jun 2019.