Direktorka Instituta „Batut“ Verica Jovanović rekla je danas prenijela je zloslutne informacije koje je Svjetska zdravstvena organizacija dostavila članicama, a prema kojima se ne predviđa slabljenje intenziteta pandemije tokom vrućih ljetnih dana.

Naprotiv, ona je naglasila da SZO prognozira pojačano širenje zaraze u svijetu.

„Virus je uporan“, rekla je i naglasila da je važnost socijalnog distanciranja i mjera opreza poruka kojom se obraćaju samo nadležni u Srbiji, već i zemljama širom Evrope i svijeta.

Pojedine preventivne mjere kao što su nošenje maski, držanje fizičke distance, zabrana većih okupljanja, a naročito okupljanja mladih, dezinfekcija – neke su od onih koje će se dugo zadržati, vjerovatno dok se situacija u svijetu ne stabilizuje ili pojavi vakcina, izjavila je direktor Instituta „Batut“ Verica Jovanović.

Na konferenciji za medije, Jovanovićeva je ukazala i da je Svjetska zdravstvena organizacija danas apelovala na sve države, gdje se povećava broj zaraženih, da je neophodno primjenjivati preventivne mjere.

„Među njima je držanje fizičke distance ključna mera, koja onemogućava virus da pređe na ljude. Zatim, korišćenje maski, mere dezinfekcije, higijena ruku i prostora. To su i zabrana većih okupljanja, a naročito kada su u pitanju mladi“, ukazala je Jovanovićeva.

Ističe da će se te mjere zadržati dok se situacija u svijetu ne stabilizuje, odnosno, najvjerovatnije dok se ne ostvari imunizacija.

Ona je navela da se, bez obzira na trend opadanja zaražavanja, odnosno smanjenja pritiska na domove zdravlja i bolnice ne smije zaboraviti da je virus prisutan među svima.

„Nikako ne smemo zaboraviti na lične preventivne mere – držanje distance, nošenje maske, higijenu ruku i prostora i izbegavanje okupljanja. l to će biti kodeks ponašanja u narednom periodu, dok se situacija u celom svetu ne stabilizuje“, rekla je Jovanović na pres-konferenciji.

U vezi s kupanjem na bazenima Jovanovićeva je rekla da voda na bazenima ne predstavlja toliko rizik za prenos virusa korona, već da su najveći rizik korisnici tih površina.

„Bazen i sama voda, prema najnovijim istraživanjima, ne predstavljaju toliko rizik za prenos virusa. Jedini i najveći rizik su korisnici tih površina“, objasnila je ona.

Kazala je da je, za smanjenje rizika, neophodno obezebijediti distancu i izvršiti trijažu ljudi, apelom da ne dolaze na takva mjesta ako su bolesni.

„Ako je moguće obezbediti distancu na plažama rizik je manji“, podvukla je ona.

Prije nego što se ode na takva mjesta, savjetuje da se dobro razmisli.

Direktor Centra za anesteziju i reanimaciju KCS prof. Nebojša Lađević, na pitanje da li postoji mogućnost zaštite od virusa ishranom ili dodacima, rekao je da nije potrebno preventivno uzimati ijekove kao što su antibiotici.

„Dovoljno je odmoriti organizam. Znam da je teško u stresnim vremenima biti van stresa. Organizam koji je odmoran, u koji unosi dovoljno tečnosti, minerala i vitamima, maksimalno je spreman na odbranu“, rekao je on.

Lađević je kazao da nije preoporučljivo unošenje prevelikih doza vitamina.

„Kada osetimo prve simptome prehlade, temperaturu, treba se javiti lekaru da se ustanovi da li ima naznaka da je to moguća infekcija. Tada postoji celokupni protokol lečenja koji po fazama, razvoju i težini kliničke slike vodi ka primeni lekova“, objasnio je on.

Lađević kaže da ne treba uzimati preventivno nikakvu terapiju, jer to treba sačuvati za period kada je pacijent inficiran.

On kaže da upravo te preventivne mjere čuvaju zdravlje ljudi, ali i čitav zdravstveni sistem kako bi imao vremena i snage da zbrine sve zaražene pacijente.

Ukazao je da se pacijenti s teškim kliničkim slikama ne liječe samo od korone, odnosno upale pluća, već da ona dovodi i do drugih komplikacija.

Zbog toga se pacijenti, ističe, dugo liječe, što dovodi do opterećenja bolničkih kapaciteta.

Direktor KCS Milika Ašanin takođe ističe da virus korona pored pluća vrlo često zahvata srce, bubrege i druge organe, i da je to sistemska reakcija koja zahtijeva multidisciplinarno liječenje.

 

 

Izvor: Agencije