Preventivni pregledi osoba starijih od 18 godina trebalo bi da postanu godišnja rutina, istakli su banjalučkom Domu zdravlja, jer ne samo da bi se neke neotkrivene bolesti poput dijabetesa ili karcinoma otkrile dok još nisu ozbiljno narušile zdravlje većeg broja organa, nego bi i život u starijoj dobi bio kvalitetniji.

„Na našim prostorima nije dovoljno razvijena svijest o njegovanju vlastitog zdravlja, te je i rjeđe posjećivanje porodičnog doktora radi obavljanja preventivnih pregleda. Bitno je shvatiti da je rano otkrivanje faktora rizika za nastanak neke bolesti ključ izlječenja“, kažu u Domu zdravlja Banjaluka, a povodom Svjetskog dana zdravlja, koji se obilježava 7.aprila.

Doktori kažu da su faktori rizika stanovnika u dobi od 18 do 65 godina visok krvni pritisak, povišene masnoće u krvi, povišeni trigliceridi, gojaznost, pušenje i fizička neaktivnost.

U banjalučkom Domu zdravlja ističu da se ljekari svakodnevno suočavaju i s pacijentima koji sami sebi postavljaju dijagnoze pomoću informacija s interneta i od njih zahtijevaju samo uputnice za specijalističke preglede.

„Pacijenti moraju shvatiti da je proces postavljanja dijagnoze nešto za što treba puno znanja i iskustva te da je to kao da amater smatra da je bolji igrač od šahovskog velemajstora, a da su posljedice postavljanja samodijagnoze višestruke“, kažu u Domu zdravlja.

Za očuvanje zdravlja doktori savjetuju spavanje sedam do osam sati, redovne obroke, fizičku aktivnost, kvalitetnu ishranu, nepušenje, a alkohol konzumirati umjereno, na primjer samo čašu crnog vina na dan.

U Institutu za javno zdravstvo RS kazali su da se više od sedam decenija u cijelom svijetu svake godine obilježava Svjetski dan zdravlja.

Ovogodišnja tema je „Univerzalna pokrivenosti zdravstvenom zaštitom“, sa fokusom na primarnu zdravstvenu zaštitu. Cilj ovogodišnje kampanje je da pomogne ljudima da bolje razumiju šta univerzalna zdravstvena zaštita znači – koje usluge i podrške treba da budu dostupne i gdje.

Kako kažu u Institutu, jedno od osnovnih ljudskih prava je pravo na zdravlje, a ljudi treba da imaju dovoljno informacija o zdravlju i o potrebnim uslugama da bi na odgovarajući način vodili računa o svom zdravlju i zdravlju svojih porodica. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, najmanje polovina ljudi u svijetu trenutno nije u mogućnosti da dobije osnovne zdravstvene usluge.

Skoro 100 miliona ljudi je ekstremno siromašno, a mora da plaća zdravstvene usluge, a oko 12 odsto svjetske populacije potroši 10 odsto svojih prihoda na zdravstvene troškove, što predstavlja prekomjerne troškove.

U Zavodu za federalno zdravstvo FBiH kažu da je poboljšanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite značajan cilj reforme zdravstvenog sistema u Federaciji BiH.

„Prema podacima redovne zdravstvene statistike za 2017. godinu, stanovništvo FBiH je primarnu zdravstvenu zaštitu ostvarivalo u okviru 983 geografske lokacije/ambulante“, kažu u  ovom zavodu.

Dodali su da je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (porodična medicina, opšta medicina, pedijatrija, školska medicina, pneumofiziološka zaštita, medicina rada, hitna pomoć, patronaža) u 2017. godini u FBiH radila trećina ukupnog broja zaposlenih doktora medicine, te preko petina ukupnog broja medicinskih sestara/tehničara.

Prema njihovim riječima, po jednom doktoru medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Federaciji BiH je u 2017. u prosjeku bilo 1.347 stanovnika, s najvećim brojem stanovnika po jednom doktoru u Unsko-sanskom kantonu – 2.234, a najmanjim u Hercegovačko-neretvanskom – 1.082.

RS dobila 32 nova primarijusa

Na svečanosti u petak povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić uručio je doktorima medicine i magistru farmacije odluke o dodjeli naziva primarijus, koje se tradicionalno dodjeljuju zaslužnim i uspješnim zdravstvenim profesionalcima na preporuku njihovih saradnika i ustanova.

Ministar je uručio odluke o dodjeli naziva primarijus za 31 doktora medicine i jednog magistra farmacije. Šeranić je čestitao primarijusima, koji su, kako je naglasio, ovu titulu zaslužili i opravdali svojim dugogodišnjim profesionalizmom, zalaganjem u struci, kontinuiranom medicinskom edukacijom i odličnim rezultatima rada.

Korisni savjeti

– spavanje sedam do osam sati

– redovni obroci

– fizička aktivnost

– nepušenje

– alkohol umjereno, samo čaša crnog vina

Izvor: Nezavisne novine