Od početka pandemije virusa korona u Republici Srpskoj psiholozi imaju pune ruke posla, a građani se sve češće javljaju da traže pomoć.

Broj poziva je povećan, prema riječima stručnjaka, najviše zbog uznemirenosti te straha i neizvjesnosti od virusa korona, kao i zbog povećane anksioznosti.

Snježana Ivanović, koordinatorka rada „Plavog telefona“, koji je od početka pandemije virusa korona uveo psihološku pomoć za građane RS i BiH, rekla je da su u početku najčešći razlozi poziva bili strah i anksioznost.

„Kako se situacija produžavala i pojačavale restriktivne mjere, slijedio je period u kojem su nas zvale osobe koje, pored straha i anksioznosti, osjećaju i depresivnost te imaju suicidalne misli ili se bore s egzistencijalnim poteškoćama“, priča Ivanovićeva.

Dodaje da je krajem maja i juna znatno smanjen broj poziva koji se odnose na epidemiološku situaciju.

„Od tema su se ponovo javili strah i anksioznost, ali ovog puta povodom ponovnog prilagođavanja na staro, nošenja sa stigmatizacijom zbog bolovanja od virusa i slično“, pojasnila je Ivanovićeva.

Pogoršanjem epidemiološke situacije ponovo je povećan broj poziva.

U Centru za zaštitu mentalnog zdravlja (CZMZ) Bijeljina rekli su za „Nezavisne“ da su od početka pandemije virusa korona do sada imali oko 1.200 usluga koje su se obavljale u posebnom režimu rada.

„Primjetno je povećanje broja poziva građana koji se ranije nisu liječili u CZMZ Bijeljina. Pozivi su uglavnom u vezi s akutnom uznemirenosti te strahom od neizvjesnosti, koji se manifestuju kao anksiozna slika, simptomi iz domena depresivnosti, ali i kao panični ataci“, objasnili su iz ove ustanove.

U Centru za mentalno zdravlje Banjaluka kazali su da se trenutno ne uvećava broj pacijenata, ali da je primijećeno da zbog trenutne sveukupne zdravstvene situacije postoji i javlja se povećanje anksioznosti i blaže pogoršanje njihovog aktuelnog psihičkog statusa.

„Najčešće su to dnevni izvještaji o broju novooboljelih i razmišljanja pacijenata kako će to stanje pandemije trajati dosta dugo i kako će se sve loše završiti, što rezultira stvaranjem katastrofalnog obrasca anticipacije budućnosti i što zahtijeva dodatni napor profesionalaca u pravcu stabilizacije takvih ideacija“, objasnili su u CZMZ Banjaluka.

Prema njihovim riječima, poslije ovakvih događaja pacijenti postaju osjetljiviji i manje prilagodljiviji na uobičajene događaje stresornog spektra iz njihovog života, a njihove reakcije su burnije.

„Građani koji se nisu obraćali za pomoć dosad to treba da učine ako osjete pritisak, zamor i tendenciju izraženijim zastrašujućim ideacijama u vezi s postojećom zdravstvenom situacijom u društvu. Potrebno je da gledaju i čitaju izvještaje relevantnih državnih institucija“, istakli su u CZMZ Banjaluka.

 

 

 

Izvor: Nezavisne