Woman driving car

Mada u RS danas ima žena varilaca, programera, uspješnih poljoprivrednica, političarki i menadžerica, patrijarhalni stereotipi još uvijek utiču na stavove i životne odluke mnogih.

Tako se u velikom broju porodica, pogotovo na selu, i danas smatra „normalnim“ da se ženska djeca odriču nasljedstva u korist svoje braće, ili da udovice, nakon muževe smrti, sve što su decenijama sticale prepuste sinovima. Potvrdila je to i anketa koju su na području Semberije provele aktivistkinje Fondacije “Lara“ iz Bijeljine.

– Ispostavilo se da samo 10 do 15 odsto žena u Semberiji ima u svom vlasništvu neku nepokretnu imovinu. To je najbolji pokazatelj kakvi su stavovi kad je u pitanju nasljeđivanje, pogotovo poljoprivrednih imanja – kaže Radmila Žigić, direktorka „Lare“.

Dodaje da je situacija nešto bolja u gradovima, jer većina mladih parova stanove kupuju na kredit, kao sudužnici, pa su ti stanovi automatski zajednička imovina.

Prema podacima Gender centra RS, samo pet odsto žena na selu živi u svojoj kući i obrađuje svoju zemlju. Zahvaljujući posebnim podsticajima Ministarstva poljoprivrede RS za žene, broj gazdarica poljoprivrednih imanja u posljednjih nekoliko godina je porastao, ali i na tim imanjima zemlja i objekti su najčešće u vlasništvu njihovih muževa ili očeva.

– Patrijarhalni odnos prema imovini i nasljeđivanju temelji se, u krajnjoj liniji, na stereotipu po kome žene nisu kompetentne, odnosno sposobne, da upravljaju imovinom. Uostalom, do pre 70 godina na ovim prostorima je to bilo i zakonom propisano, pa se udovici, ako nije imala punoljetnog sina, nakon suprugove smrti imenovao staratelj, koji će voditi računa o imanju – objašnjava Radmila Žigić.

Dodaje da se stereotip o navodnoj nekompetentnosti žene da upravlja proteže i na druge oblasti, od menadžmenta i politike, do izbora profesije.

– Po tom stereotipu žena nije u stanju da upravlja ni državom, ni političkom partijom, ni avionom, ni proizvodnim pogonom. Otud i ona čuvena matra o ženama kao lošim vozačima, mada sve statistike pokazuju da žene izazivaju mnogo manje saobraćajnih nesreća, nego vozači muškarci – kaže Žigićeva.

Upravo zbog neutemeljenog ubjeđenja da „politika nije za žene“, i da žene „nemaju liderskih kompetencija“, danas u BiH, uprkos zakonskoj obavezi kandidovanja najmanje trećine žena na izborima, u parlamentima i vladama ih ima manje od 17 odsto.

U vrhu vodećih političkih partija, gde je skoncentrisana sva politička moć, nema ni jedne žene.

Kada su u pitanju izbor zanimanja, i danas sredina nameće ženama poslove koje podsjećaju na tradicionalne uloge majke, domaćice ili njegovateljice. Jedna od takvih je i posao „tete“ u vrtiću.

Mladić koji želi da postane vaspitač, a takvih je u RS trenunto svega desetak, neminovno će se naći na udaru patrijarhalne većine, ubjeđene da to nije posao za „pravog“ muškarca.

Prema podacima Zavoda za statistiiku RS, u vrtićima u Srpskoj radi 1389 žena i svega 120 muškaraca, od kojih je većina angažovana na poslovima rukovođenja ili nabavke. U jaslicama nema ni jednog zaposlenog muškarca.

Medicina, socijalni rad i njegujuće profesije ostale su žensko područje i na akademskom nivou.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, prošle školske godine  je na fakultetima iz ove oblasti studiralo čak 3.740 devojaka, i skoro tri puta manje  mladića.

I prosvjeta se smatra tradicionalno ženskim područjem, pa su na pedagoškim, filološkim i srodnim fakultetima prošle godine studirale 2. 123 studentkinje i svega  695 studenata.

S druge strane, inženejrstvo, matematika i egzaktne nauke se, uprkos značajnim pomacima u posljednjih nekoliko godina, još uvijek smatraju muškim oblastima. Tako je prema podacima Zavoda za statistiku RS, inženjerske fakultete, uključujući građevinarstvo i tehnologiju, prošle godine studiralo oko 3.100 momaka i manje od 2.000 djevojaka.

I na prirodno-matematičkim fakultetima još uvijek dominraju muškarci, ali se jaz smanjuje: dok je 2012., taj odnos bio 2:1 za mušku ekipu, danas prirodne nauke studira oko 2.000 momaka i više od 1.500 djevojaka u RS.

Statistike pokazuju da na univrzitetima u RS studira oko 10 odsto više djevojaka nego momaka.

Djevojke češće završavaju studije, ali srazmerno rjeđe stiču naučna zvanja ili grade akademsku karijeru, što je opet povezano sa stereotipom po kome je primarna uloga žene da bude domaćica i majka.

Menadžerke rade više i izbegavaju rizik

Ukorijenjeno je mišljenje da su žene brižne i osjećajne, ali nemaju liderske i kognitivne sposbnosti, zbog čega su loše menadžerice, mada istraživanja pokazuju da ti stavovi nemaju mnogo veze sa realnim životom.

Tako je istraživanje koje su na nivou BiH proveli Aleksandra Arsenijević Puhalo i Srđan Puhalo pokazalo da su žene menadžerke spremne uložiti više napora i intelektualnog potencijala u postizanje poslovnih ciljeva u odnosu na muške kolege.

One su, takođe, svjesnije posljedica svojih eventualnih grešaka na poslu, pa zato rade više od muškaraca da bi opravdale svoju poziciju i smanjile rizike.

 

Izvor: Blic

Facebook komentari

komentar