Prvi pravi rekorderi prve i najveće diskografske kuće u SFRJ – poznatog Jugotona koji su probili granicu od 100.000 prodatih ploča su braća Bajić sa pjesmom „Maramica svilenica“.

To je bila mala 17-centimetarska ploča, a sve se dešavalo davne 1963. godine, rekao je Tanjugu dugogodišnji radnik te kuće, a danas penzioner koji se bavi istorijom nosača zvuka Veljko Lipovčak.

U to vrijeme je po njegovim riječima bilo dosta problema sa nabavkom materijala za izradu ploča pa je moralo da se vrši mljevenje starih ploča kako bi se napravile nove, što prema njegovom mišljenju nije bilo dobro rješenje.

On kaže da je zlatno doba Jugotona počelo 1966. godine kada je potpisan ugovor o saradnji sa Kompanijom „M&M“ iz Londona nakon čega je u kratkom periodu došlo do obnavljanja proizvodnje koja je nakon obnove „imala evropske mogućnosti“.

Fabrika ploča pod imenom „Jugoton“ je zvanično osnovana 1. avgusta 1947. godine odlukom Radio komiteta FNRJ, a počela je sa radom 5. novembra iste godine i to na adresi na kojoj se danas nalazi „Croatia records“. „Posljednja gramofonska ploča u toj kući je odštampana posljednjeg dana februara 1995. godine, dok su magnetofonske kasete u istoriju otišle prije devet godina“, podsjeća Lipovčak.

Posljednji direktor te kuće Mirko Bošnjak rekao je Tanjugu da je apsolutni rekorder Jugotona po broju prodatih ploča Danijel Popović sa legendarnom pjesmom „Džuli“ sa kojom je nastupio na Evrovizijiskom festivalu i koja je prodata u 776.000 primeraka.

„Imali smo 550 stalno zaposlenih i oko pet hiljada ugovornih spoljnih saradnika u cijeloj Jugoslaviji, a u svim većim gradovima imali smo svoje prodavnice“, rekao je Bošnjak dodajući da je Jugoton u to vrijeme imao opremu po najvećim svetskim standardima jer je sarađivao sa najvećim diskografskim kućama na svijetu.

O kakvom diskografskom gigantu se radilo najrječitije govore podaci da se danas u arhivi „Croatia rekordsa“ čuva više od 75.000 „Jugotonovih“ naslova na različtim nosačima zvuka.

„Arhiva se čuva u boksovima koji ispunjavaju najstrože kriterijume za čuvanje arhive, što znači da je temperatura vazduha od 18 do 23 stepena, a vlažnost vazduha 45 procenata“, rekao je Tanjugu aktuelni direktor „Croatia recordsa“ Želimir Babogredac.

On je rekao da je u toku i digitalizacija svih Jugotonovih naslova i da bi do kraja godine to trebalo da bude završeno. Do sada je digitalizovano oko 65.000 naslova, od čega je oko 8.000 sa područja Srbije.

Među rekorderima Jugotona je i Krunoslav Kićo Slabinac uz čiju „Divnu crnu ženu“ su sklopljena nebrojena poznanstva od kojih su mnoga krunisana i brakom. Slabinac je rekao da je „Crna žena“ njegova prva singl ploča i ostvarenje sna o kome su, kako je kazao, sanjali mnogi pjevači u bivšoj Jugoslaviji.

Slabinac podsjeća da je 1972. godine u Beogradu u emisiji „Fantastik šou“ glasovima svih televizijskih centara iz Jugoslavije pjesma „Zbog jedne divne crne žene“ izabrana za najljepšu pjesmu svih vremena u tadašnjoj državi.

Povod za ovo prisjećanje je izložba „Jugoton istočno od raja“ koja se danas završava u zagrebačkom Muzeju tehnike, a na kojoj je predstavljen niz sprava za pravljenje long-plej ploča i singlica, te zlatni i dijamantski albumi tog diskografskog giganta nekadašnje države.

Tokom posljednjih mjesec i po dana u svima koji su posjetili tu izložbu, a koji su dovoljno stari da se sjećaju tih vremena probudlia je emocije i vratila ih u mladalačke dane, a mnogi od njih sebi su sigurno postavili i pitanje „zar nikada više neće biti onog vrcavog i dvosmislenog poziva – dođi da slušamo ploče“.

Izvor: eTrafika.net