Sam čin nasmijanog lica uzrokuje pozitivne osjećaje dok namršteno lice izaziva loše osjećaje. Razlog tome je grčenje mišića lica koje utiče na protok krvi u mozgu.

 

 

Napravljena istraživanja u proteklih trideset godina pokazala su da tok informacije izraza lica prema mozgu funkcionira i obratno. Držanje određenog izraza lica samo deset sekundi proizvodi s tim povezano emocionalno stanje.

Dakle, sam čin nasmijanog lica uzrokuje pozitivne osjećaje dok namršteno lice izaziva loše osjećaje. Razlog tome je grčenje mišića lica koje utiče na protok krvi u mozgu. Na primjer, namršteno lice povećava temperaturu u mozgu što uzrokuje oslobađanje više neurotransmitera koji utiču na raspoloženje, pa kad je osoba ljuta često kažemo da je „usijane glave“. Isto tako, smijanje je povezano s nižim temperaturama čela što nam doslovno pomaže da budemo „COOL“.

Osmijeh stvara pozitivne neuronske puteve. Čudo, naš mozak prima istu poruku nezavisno da li je naš osmijeh pravi ili lažni. Naš mozak čim primi poruku „osmijeha“, oslobađa endorfine sreće, koji podižu raspoloženje po cijelom tijelu. Lažni osmjesi koji se drže dovoljno dugo takođe postaju stvarni u smislu njihovog učinka, posebno na naše emocije i tijelo. Takođe, postoje sekundarne koristi smijanja, a to su osjećaj veće opuštenosti, mira i veća jasnoća prilikom razmišljanja.

Za test, isprobajte sljedeću vježbu (dok vas niko ne gleda):

* Dok su vaše oči otvorene, napravite veliki lažni osmijeh. Nije bitno da li će vam se vidjeti zubi ili ne. Samo obratite pažnju na svoj osmijeh i fokusirajte se na područje oko usta i primjetite kad se taj dio počinje „osjećati srećno“. Omogućite ovoj senzaciji da se proširi na oči i primjetite kako se cijelo lice opušta i kako se vaše raspoloženje diže.

* Tada se fokusirajte na dah. Držeći i dalje svoj osmijeh, duboko dišite kroz nos i izdišite kroz usta. Jednostavno dopustite osjećaju osmijeha da proteče kroz vaše tijelo tamo gdje vam je najviše potrebno opuštanje.

*Ako želite pojačati učinak, smijte se glasno kako bi povećali izlučivanje endorfina.

* Kada se smijemo, uzimamo šest puta više kiseonika nego tokom normalnog razgovora. Osim što efektuje opuštanjem snižavanjem krvnog pritiska i srčanog ritma, smijeh takođe djeluje kao analgetik – smanjuje mišićnu napetost. Smijeh je zaista najbolji lijek.

1872. godine Čarls Darvin je bio jedan od prvih koji je primjetio da fizičko izražavanje emocija može uticati na osjećaje. Psiholog Vilijam Džejms je napravio korak dalje tvrdeći da ako osoba fizički ne izražava emocije, tada emocije nije osjetila u potpunosti.

Međutim, naučnik Judit Grob sa univerziteta u Groningenu, utvrdila je da se potisnute emocije mogu reflektovati u druge segmente osobe. Napravila je nekoliko istraživanja u kojima su u dvije grupe ispitanici gledali grozne slike. Ispitanici jedne grupe su za to vrijeme gledanja slika morali u ustima držati olovku kako bi zaustavili stvaranje bilo kakvih emocionalnih izraza lica, dok druga grupa nije imala ograničenja.

Grupa koja nije bila u mogućnosti izraziti lice, prijavila je osjećaj manjeg gađenja od grupe kojoj je bilo dopušteno emocionalno izražavanje lica. Međutim, ispitanici grupe koja je potisnula emocije, iskusili su posljedice. Na primjer, oni su imali puno lošije rezultate u zadacima memorije od ispitanika neograničenog izražavanja lica. Takođe, u zadacima igre riječi, imali su puno više asocijacija s negativnim konotacijama i bili su skloni više negativnom pogledu na svijet. Judit Grob je zaključila da kada osoba nije u mogućnosti izraziti svoje emocije kroz izraze lica, te emocije će tražiti druge kanale kroz koje će se izraziti.

Dakle, kao što su i mnoga druga istraživanja potvrdila, ljudi nesvjesno čitaju emocije na licima drugih i uzvraćaju u skladu s tim. Stoga, ne bi li svijet bio sunčanije mjesto kad bi svi uložiti više truda u nasmijanost i osjećaj ugodeprijatnosti? Šta bi se dogodilo kad biste svaki dan započeli s osmijehom, čak i prije nego što otvorite oči? Šta kad bi dan popunili sa stvarima koje volimo raditi? Šta kad bi na poslu pronašli nešto dobro i zabavno ili zanimljivo čak i u najtežim zadacima? Šta kad bi svaku negativnu misao zamijenili s pozitivnom? Ne bi li prirodno bili jači i puno lakše disali? Tu ne bi trebalo dugo čekati da se cijelo naše tijelo počne smijati s nama.

Pozitivni osjećaji su toliko zarazni da ljudi žele provoditi više vremena s pozitivnim ljudima. Nasmijani ljudi podižu svima raspoloženje. Takav optimističan neverbalni odnos je neodoljiv i stvara saradnju, kreativnost i podršku. Stoga potpuno je tačno – smijte se i cijeli svijet će se smijati s vama.

Izvor: press.ba