Juče je Trebinje bilo epicenter regionalne pažnje svih zaljubljenika u vino i eno-gastronomiju zahvaljujući drugom izdanju “Salona žilavke”, manifestacije koja slavi najprepoznatljiviju autohtonu hercegovačku vinsku sortu.

Šesnaest vinarija iz cijele Hercegovine predstavilo je vinske etikete Žilavke stvorene od plodova vinograda od najistočnijih hercegovačkih područja koje predstavljaju Carski vinogradi na Ušću kod Trebinja do zapadnih granica regije, područja Ljubuškog. Ova manifestacija, koja predstavlja mnogo više od samog izlaganja vina i predstavljanja samih proizvođača, okupila je  veliki broj posjetilaca i više od 70 vinskih novinara i poznavalaca vina, ali i javnih ličnosti koji su se sinoć našli u “Vinskoj galeriji Vukoje”.

“Ovaj jedinstveni događaj organizuje se već drugu godinu za redom. Cilj nam je okupiti sve eminentne proizvođače ove sorte vina na jednom mjestu, kako bi podijelili svoja iskustva i upoznali sve posjetioce o istoriji ove sorte, njenim karakteristikama, potencijalima i osobenostima. Poznato je da je upravo žilavka vinski simbol Hercegovine i da predstavlja tradiciju ovih krajeva, a uz pomoć vinara iz Hercegovine, u posljednje vrijeme je sve više zastupljena na svjetskoj sceni. Ovaj događaj je idealna prilika da svi ljubitelji vrhunskog vina i gastronomije, zajedno uživaju u mirisima i okusima Hercegovine”, rekao je Radovan Vukoje, direktor Podruma Vukoje 1982.

Na sajmu se predstavilo 16 vinarija, a uz domaćine iz Podruma Vukoje 1982, svoj trud pretočen u najbolje kapljice Žilavke pokazali su i Podrum Aćimović, Vinarija Anđušić, Podrum Delić, Vinarija Ratković, Vinarija Sekulović, Podrumi manastira Tvrdoš (Trebinje), Podrumi Vilinka, HEPOK, Podrum Rozić (Mostar), Vinarija Škegro, Vinogradi Nuić, Podrum Begić  (Ljubuški), te Vino Brkić, Podrum Ostojić i Vinarija Tolj (Čitluk). Za gastronomsku stranu  drugog “Salona žilavke” pobrinuli su se domaćini uz asistenciju jednog od najboljih bh. kuvara Nihada Mameledžije, a svoje proizvode predstavilo je i Tropic ribarstvo iz Banja Luke, Gazdinstvo Govedarica iz Gacka, Mljekara Pađeni, Gazdinstvo Miroslav Glogovac Nevesinje, Jokanović Tuli-Trebinje, Pro-milk iz Prozora i Farma koza Alpino sa Pala.

Nenadmašan ugođaj Vinske galerije Vukoje i sam koncept salona nije ostavio ravnodušnim ni profesionalce koji se često nalaze na sličnim eno-gastronomskim manifestacijama svjetskog kalibra, a jedan od njih je i Amerikanac Darel Džozef, međunarodno priznati vinski novinar i Dekanterov ocjenjivač koji je za naš portal izjavio kako je oduševljen manifestacijom i domaćinima.

“Ovo je pravi način kako jedna regija prezentuje svoje autohtone proizvode. Žilavku sam prvi put probao prije desetak godina i to je vino koje zaista može da konkuriše najboljim svjetskim vinskim brendovima”, istakao je Džozef, koji je na “Salon žilavke” doputovao iz Beča gdje radi dugi niz godina, a specijalizovan je za ocjenjivanje vina iz centralne i istočne Evrope.

Slobodno se može reći da je vizionarski koncept koji je osmislila porodica Vukoje doživio  veliku potvrdu u drugom svom izdanju, a nezaobilazan utisak koji ostavlja cijela priča oko “Salona žilavke” jeste da je ovo veliki korak u nastojanju da se dodatno turistički brendira Hercegovina, ali i Trebinje kao epicentar dešavanja, kroz dizanje na visoki nivo autohtonih vinskih sorti. Sličnu fazu u turističkom razvoju prošla je Istra, koja danas zahvaljujući svojoj Malvaziji predstavlja rijedak primjer mediteranske destinacije u kojoj su za turiste cijenjeniji vinski sadržaji u unutrašnjosti od onih na samoj obali Jadrana.

Uvod u drugo izdanje “Salona žilavke” odigrao se u zdanju Ville Pergola u kome su novinari brojnih redakcija uživali u kulinarskim vještinama Nihada Mameledžije koji je pripremio magičan slijed od šest gastro delicija, koje su upotpunjene sa šest selektovanih hercegovačkih crvenih vina, koje je stručno predstavio upravo Darel Džozef.

Ovakvim manifestacijama tradicija proizvodnje Žilavke u ovom kraju dobija novi zamah, što je odlična poruka turistima koji dolaze u Trebinje, ali i u susjedna mjesta na Jadranu. Žilavka je utkana u viševijekovnu tradiciju Hercegovine, a ova manifestacija, kroz predan rad regionalnih vinara posljednjih godina je ponovo vraća na vinsku kartu regiona i Evrope.

 

B.S. / HP, avgust 2018.