Industrijska proizvodnja RS porasla je prošle godine tri odsto u odnosu na 2014, a rastu je najviše doprinijela eksploatacija rude i kamena. Iako je ostvaren rast, on je na kraju četvrtog prošlogodišnjeg kvartala bio najniži, što govori da je industrija posustala pred kraj godine.

 

Najveći doprinos industrijskom rastu dao je sektor proizvodnje i vađenja rude i kamena koji je lani povećao obim proizvodnje za 10,5 odsto u odnosu na 2014. godinu. U plusu je bila i prerađivačka industrija, koja je najvažniji segment industrijske proizvodnje, ali je ona rasla znatno sporijim tempom od 3,2 odsto. Treća grana industrijske proizvodnje ostala je u negativnoj zoni, jer je učinak preduzeća u oblasti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom i parom i klimatizacije smanjen za jedan procenat.

Potpredsjednik Privredne komore RS Mihajlo Vidić kaže da je svaki rast fizičkog obima proizvodnje pozitivan i da djeluje ohrabrujuće, jer pokazuje da se i u postojećem ne previše povoljnom privrednom ambijentu ipak može poslovati u plusu.

– Privrednici se, međutim, ne mogu zadovoljiti postojećim stopama rasta i sva nastojanja tokom ove godine biće usmjerena na povećanje fizičkog obima proizvodnje, naročito u izvozno orijentisanim sektorima poput drvoprerađivačke industrije koja je do sada ostvarivala odlične rezultate – kaže Vidić.

Prerađivačka industrija, opterećena starim boljkama, mogla bi prema Vidićevim riječima stići do značajnijeg rasta ukoliko budu poboljšani uslovi privređivanja.

– Učinak prerađivačkog sektora najviše zavisi od uslova privređivanja i zbog toga mjere predviđene ekonomskom politikom usmjerene na rasterećenje privrede kroz smanjenje fiskalnih i parafiskalnih opterećenja moraju biti sprovedene. Samo na taj način ovaj sektor bi prodisao – istakao je Vidić.

Iako Srpska ima veliki energetski potencijal, proizvodnja struje je neočekivano poklekla.

– Proizvodnja električne energije bi trebalo da bude jedan od naših najznačajnijih potencijala, a da bismo to postigli neophodno je izvršiti remont elektrana i obezbijediti dovoljne količine uglja – kaže Vidić.

Član Udruženja ekonomista RS – SWOT Predrag Duduković smatra da je ostvareni rast, iako mnogo manji od onog koji bi garantovao ekonomski preokret, pozitivan i ohrabrujući.

– Problem je što industrija ima vrlo malo učešća u bruto domaćem proizvodu (BDP), zbog čega niske stope rasta proizvodnje ne vuku za sobom značajnije povećanje BDP-a i ekonomije Srpske – kaže Duduković i dodaje da je teško očekivati da će se ove godine nešto bitno promijeniti, jer se u izbornoj godini malo pažnje poklanja ekonomskim pitanjima.

Povećan broj radnika

Broj zaposlenih u industrijskom sektoru povećan je 2015. za 1,1 odsto u odnosu na 2014. godinu. Najveći rast broja zaposlenih od 2,3 odsto registrovan je u sektoru proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji. U sektoru vađenja rude i kamena zaposleno je 1,7 odsto radnika više, dok je broj radnika u prerađivačkom sektoru povećan za jedan odsto.

Rast industrijske proizvodnje po periodima

4,2% – januar – mart

5% – januar – jun

3,8% – januar – septembar

3% – januar – decembar

Rast industrijske proizvodnje po sektorima

10,5% – proizvodnja i vađenje rude i kamena

3,2% – prerađivačka industrija

-1% – proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, parom i klimatizacija

 

 

Izvor: Glas Srpske