Veće obeshrabrenje za hercegovačke povrtare od nedavnog vjetra, koji je rušio plastenike, razvoj je situacije na veletržnici u Tasovčićima, kraj Čapljine, glavnoj berzi povrća u BiH. Rijetki su proizvodi čija cijena, na veliko, prelazi marku, ali ni to nije osnovni problem.

 

 

„Nije bilo gore godine što se tiče prodaje. Robe ima, ali je prodaja katastrofalna i ono što se uspije prodati ima bagatelne cijene, tako da je mnogo ljudi odustalo, ne dovozi robu.Nisu samo kontejneri puni povrća, nego i deponije uz Bregavu i Neretvu. Ljudi se stide da vrate robu kući, prospu je negdje uz put. Idite na sporedne puteve pa ćete vidjeti”, kaže Grgo Marić iz Višića kraj Čapljine opisujući stanje, te objašnjava:

„Problemi su počeli od Nove godine, uz druge nepovoljne okolnosti, proizvođače doline Neretve, koju su nekada zvali Kalifornija, pogađaju i svjetski sukobi kao što je trgovinski rat između Turske i Rusije, pa tako robe koje su trebale ići na rusko, završavaju na tržištu država bivše Јugoslavije, a najviše u BiH, gdje su svakoj robi širom otvorena vrata”, ističe sarkastično Matić, dok Hilmo Krehić iz Radišića kod Ljubuškog konstatuje:

“Ništa nema dobru cijenu. Kad su spanać i blitva u ovo doba bili 70, 80 feniga? Nikada! Ove je sezona sve bilo naopako, topla zima, prodavao se samo kupus i ništa više. Biće što će biti, ništa ne možemo promijeniti”, dodaje rezignirano.

Zanimljivo, u Tasovčićima je sve više robe iz Albanije, što je iznenađenje samo za neupućene:

“Albanska roba je ovdje prisutna godinama, samo se to nije govorilo. Pričalo se da je to roba s Koridora, međutim, nije, to je albanska roba. Nismo mi protiv konkurencije, ali jedna činjenica bode oči – nije mi jasno kako ta roba „u rinfuzi“ pređe dvije, tri granice”, pita se Matić, kao i mnogi drugi. Valjda bi im na to pitanje odgovor mogli dati odgovorni iz GP-a?!

 

Ponuda i cijene

Uglavnom, krompir se na veletržnici cijeni od 40 do 70 feninga, blitva od 50 pa do rijetko 80 feninga, spanać 60 do 90 feninga, kupus od 70 albanski, pa do 90 feninga domaći, mladi kupus koji ima već mjesec dana, od 1,6 KM albanski, pa do 2 KM domaći. Cvekla je 0,6 do 1 KM, karfiol i mrkva od 0,7 do 1 KM, kelj je od 0,8 do 1 KM, zelena salata je od 0,8 do 1,5 KM, kupus pupčar je 1 do 1,3 KM, raštan 1 do 2 KM, crveni luk je od 80 feninga uvozni holandski, pa do 1,3 KM domaći, dok je bijeli uglavnom srbijanski luk 6 do 10 KM, brokula od 1,5 do 2 KM…

 

Ni s voćem stvari nisu puno bolje pa su tako domaće jabuke od 0,5 pa do 1,5 KM, domaće kruške od 1,7 do 2 KM, suve smokve od 3 do 6 KM, orasi u ljusci 4 do 5 KM za kilogram, dok je jezgra 12 do 15 KM, a kivi je od 0,6 do 1 KM. Loša sezona povrća odrazila se i na prodaju stajskog gnojiva ispred veletržnice, koje se prvi put može nabaviti po 3 do 4 KM za vreću.

 
Izvor: RTRS