Automobili s dizelskim motorima polako gube prijatelje u industrijalizovanom svijetu. Sud u Štutgartu odlučio je zabraniti korištenje dizelaša od 1. januara 2018. godine, a gradovi poput Pariza, Atine i Madrida žele donijeti slične odluke u narednih nekoliko godina.

Neki od najvećih proizvođača auta odredili su smrtnu presudu svojim dizel modelima. Na koji će način ovaj trend uticati na tržište automobila u BiH, posebno kada je poznato da su dizelaši voljeni među bh. vozačima.

Broj dizelaša u BiH je znatno veći od broja benzinaca, a prije četiri godine omjer je bio 75:25 pa je sudbina štetnijih motora za okolinu posebno bolna za naše vozače i vlasnike.

Dizelaši neće nestati preko noći i odluke se uglavnom odnose na proces koji bi trebalo da dosegne vrhunac za nekoliko godina. Ipak, vrijeme je da sagledamo na čemu stoji bh. tržište automobila i kako će se nepoželjni dizeli snaći u okolnostima Zapadnog Balkana.

Senad Olovčić, direktor Poršea BH, smatra da će proces biti dugotrajan i da će u narednim godinama svakako utjecati na naše tržište novih i polovnih auta.

„Cijene polovnih klasičnih vozila će biti povoljnije radi rješavanja ‘problema’ Zapada, ali isto tako i mač s dvije oštrice za naše kupce, s obzirom na to da će BiH statusom pridruživanja EU biti pod pritiskom novih evropskih regulativa. Na kraju će ta uvezena vozila u na kraju gubiti vrijednost kao polovna i biti iz godine u godinu sve veći balast za vlasnike“.

Olovčić smatra da će se razvoj situacije odraziti i na prodaju benzinaca.

„Poznato je da su dizelski motori zbog emisije CO2 i najveći zagađivači prirodnog okoliša. Naime, dizelski motori će radi zadovoljenja evropskih standarda biti sve skuplji i cjenovno ‘neinteresantniji’ budućim kupcima. To je trend, kao i činjenica da naprimjer današnji benzinski TSI motori iz VW koncerna imaju potrošnju gotovo kao i dizelski. Iako smo mi tradicionalno ‘dizelsko tržište’, u tranzicijskoj fazi ka električnim automobilima koji su budućnost, očekujemo da će naši TSI motori biti odgovarajuće rješenje“.

Zasad je sve OK

Direktor autokuće Kramar Andrija Zovko za klix.ba kaže kako je izuzetno upoznat o priči o dizelima, pogotovo kada je u pitanju njemačko tržište. Ono što on ističe jeste da se bh. tržište još uvijek ne trese i da su cijene, barem zasad, manje-više iste.

„Prodaja dizela je pala na nekih 4-5 odsto u odnosu na prošlu godinu i to nije ništa strašno. Mi kao firma koja posluje u četiri države nismo ništa osjetili i još uvijek su dizelska vozila traženija od benzinskih. Kada je riječ o cjenovnoj nabavci, ona je još uvijek bez velike promjene.“

Dizelska vozila koja nisu poželjna u Njemačkoj, kaže Zovko, dolaze na Balkan, u Italiju i druge dijelove Evrope, ali nema šanse da ona dobiju oznaku „bezvrijednih“.

„Mi ne znamo šta će biti, znamo da će dizele progutati Balkan i Rusija. Živimo u ludim vremenima i sve je moguće, ali ne vjerujem da će, recimo, dizeli izgubiti 50 odsto na vrijednosti“, rekao je Zovko.

Hibridi i struja

Ono što je on napomenuo jeste da budućnost bh. tržišta leži u hibridima i električnim automobilima, ali da se promjene, kao ni efekt neprijateljstva prema dizelu, neće desiti u narednih 5-10 godina.

„Trenutno najprodavanije hibridno vozilo u BiH je Peugeot 3008 koji dolazi u varijantama dizel-hibrid i benzin-hibrid“, zaključio je Zovko.

S njegovim stavom se slaže i Olovčić.

„Činjenica je da će za proces potpune implementacije prelaska s pogona koje koristimo danas na potpuno električna vozila generalno trebati vremena. To će u evropskim okvirima, što zbog zakonskih regulativa, što zbog svijesti o očuvanju prirodnog okoliša, generisati manji interes za vozila s današnjim klasičnim pogonom, a sve više za vozila s novim, tj. električnim pogonom. Ukoliko kao država budemo kasnili u razvoju tehnologije, odnosno prije svega u implementaciji mreže stanica za punjenje, utoliko će tržiste biti više izloženo i podložno uvozu vozila na klasični pogon, prvenstveno rabljenih.

Potencijalna svijetla budućnost

On tvrdi da ne treba ni pominjati koliki će utjecaj nova industrija u automobilskoj branši imati na našu zemlju i privredu upšteno.

„Manji uvoz nafte i naftnih derivata, a s druge strane prodaja domaće energije kojom zbog naših potencijala obilujemo, pruža sasvim sigurno neslućene prednosti, ali i izazove. Ukoliko država želi da ide drugim stazama, gdje neće biti odlagalište za iskorištenu zapadnu tehnologiju i gdje vidi svoju šansu u prodaji električne energije, onda bi se ekonomske osnove trebale mijenjati. Da li je to realno? Teško, s obzirom na to da današnji zakoni kod registracije vozila više stimulišu uvoz rabljenih, nego novih vozila“, rekao je direktor Poršea BH.

On je zaključio kako je paradoksalno da dok evropske zemlje stimulišu razvoj i prodaju električnih vozila, mi na iste plaćamo pet odsto carine i na to PDV.

„Zapravo još paradoksalnije je da na tzv. hibridna vozila (klasični + električni pogon) imamo carinu od 15 odsto i naravno 17 odsto PDV-a. Zaista, najblaže rečeno, mi smo idealan prostor za uvoz rabljenih vozila koja se uglavnom stimulišu uvozom i plaćanjem PDV-a, bez carine naravno“, zaključio je Olovčić koji je dodao da Porše BH već sada raspolaže vlastitim punionicama za električna vozila, kao i modelima koji se mogu testirati.

 

Izvor: klix.ba

Facebook komentari

komentar