Nedavno usvojena Uredba o visini putarine u Srpskoj „stimulativna“ je isključivo za izbjegavanje autoputa, poručuju prevoznici.

Računica pokazuje sljedeće: ako vozači kamiona sa dvoosovinskom prikolicom žele da uzmu godišnju kartu za relaciju Doboj (Kladari) – Gradiška (Čatrnja), platiće je ni manje ni više nego 20.000 maraka, što ih je i te kako razljutilo.

„Prvo sam se nasmijao, a onda sam poželio da vidim kojim se to motivima poveo onaj koji je odlučivao da imamo skuplju putarinu nego, recimo, Austrija. Pitam se da li je taj razmišljao da se autoput koristi ili da ga svi izbjegavamo i idemo sporednim putevima. To je van svake pameti“, kaže za „Nezavisne“ Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS.

Dodaje da podržava izgranju i korištenje autoputeva, ali i ocjenjuje da je ovakva odluka neshvatljiva.

„Ovakve cijene su ‘stimulativne’ samo za izbjegavanje autoputeva. Molim vas, prođite autoputem do Doboja, vidjećete da nema gotovo nikoga, niti će vozila biti upravo zbog ovakih stvari“, naglasio je Grbić.

Sudeći po stavu koji iznose u Udruženju poslodavaca saobraćaja i veza Republike Srpske, na autoputevima u Srpskoj ne može se očekivati ni veći broj autobusa.

„Većina prevoznika u Srpskoj nema registrovane nove autoputeve kao svoje trase, tako da ih sada ovaj trošak ne pogađa direktno, ali vrlo brzo će se neke linije preusmjeriti na autoputeve, tako da je ovo veliko opterećenje“, ocijenio je u izjavi za „Nezavisne“ Dejan Mijić, predsjednik Udruženja poslodavaca saobraćaja i veza Republike Srpske.

Banjalučki taksisti kažu da rijetko izlaze iz grada, ali se slažu sa ostalim prevoznicima: usvojene putarine su preskupe.

„Sa takvim cijenama tjeraju vas da tražite alternativne trase. Moje kolege sigurno neće uzimati te godišnje karte, za nas je to puno. A i rijetkost je da mi imamo te duže vožnje“, rekao je za „Nezavisne“ Dragan Purišić, predsjednik Udruženja „Banjalučki taksi“.

Sa druge strane, iz Ministarstva saobraćaja i veza RS kažu da se u Republici Srpskoj naknada za korišćenje autoputa, brzog puta ili njihovog dijela može uvesti ako na istom pravcu postoji alternativni javni put sa savremenim kolovozom za nesmetano i bezbjedno odvijanje saobraćaja.

„Iz ovog proizlazi da nije nametnuta obaveza korisniku da koristi autoput i za to plati putarinu, nego ima slobodan izbor“, poručuju iz resornog ministarstva.

Za ovakav zatvoreni sistem naplate putarine, kako tvrde, opredijelili su se nakon urađene studije koja je pokazala da je ovaj model naplate putarine optimalan za Republiku Srpsku, ako se uzmu u obzir svi faktori (broj stanovnika, broj registrovanih vozila, dužina autoputa koji je u upotrebi, razvoj privrede i ambijent u kom se posluje i dr.). Ova studija je, kako dodaju, i predvidjela određene stimulativne modele za pojedine kategorije, ali je i preporučila visinu putarine.

„Putarine na autoputu ‘9. januar’ propisane su uredbom koja je usvojena u oktobru prošle godine i od tada Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske nije zaprimilo nijedan zahtjev prevoznika, poslovne zajednice ili građana za izmjenu ovih cijena“, tvrde u resornom ministarstvu.

„Nezavisne“ su, podsjetimo, prije nekoliko dana dokazale da je putarina u Srpskoj skuplja nego u brojnim znatno bogatijim evropskim državama, uključujući i Austriju, Sloveniju i Švajcarsku.

Zatvoreni sistem

Vlada Republike Srpske usvojila je u četvrtak Uredbu o visini putarine, kojom se utvrđuje visina putarine na svih 106 kilometara autoputa koji je u upotrebi, i to kroz zatvoreni sistem naplate.

Tom uredbom nije došlo do povećanja putarine na autoputu „9. januar“. Međutim, poskupjela je na dionici Banjaluka – Čatrnja (Gradiška) sa 2,5 KM na 3,5 KM (putnička vozila). Putarina za dionicu Banjaluka – Aleksandrovac iznosi 1,5 KM, a bila je 2,5 KM, a za dionicu Banjaluka – Nova Topola je ostala 2,5 KM.

Ukoliko se odlučite za godišnju kartu, cifre množite sa brojem 400, što znači da će vas vožnja za 12 mjeseci na relaciji Banjaluka – Gradiška koštati – 1.400 KM.

To je, recimo, nekoliko puta više nego u Austriji, gdje godišnja vinjeta, kojom možete krstariti svim tamošnjim autoputevima, iznosi, konvertovano u našu valutu, 174 marke.

Da je putarina u Srpskoj skuplja nego u znatno bogatijim evropskim državama lako je ustanoviti. Naime, godišnja vinjeta u Austriji za lična vozila do tri i po tone košta 89,20 evra, u Sloveniji 110 evra, a u Švajcarskoj 40 franaka, odnosno oko 70 maraka. U Bugarskoj vozači putničkih vozila godišnju vinjetu plaćaju 50 evra, koliko košta i u Slovačkoj. Godišnja putarina za putnička vozila u Češkoj iznosi 59 evra, a u Rumuniji 96 evra.

 

Izvor: Nezavisne novine